Sve više oboljelih od karcinoma pluća

“Posljednjih godina broj oboljelih od tuberkuloze se smanjio, ali se broj oboljelih od karcinoma pluća povećao. Trenutno najmanje imamo bolesnika koji boluju od tuberkuloze. Što se tiče migrantske krize, tu mogu kazati da smo isprva imali nekoliko pacijenata suspektnih na tuberkulozu, ali smo hitno reagirali”

Piše: Fahrudin VOJIĆ

 

Na Odjelu za plućne bolesti u Bihaću trenutno radi 21 uposlenik, od čega je sedam ljekara, troje specijalista, a četiri ljekara specijalizanta koji se trenutno nalaze u Sarajevu na specijalizaciji. Uz njih je na ovom odjelu 14 medicinskih sestara. Kao i svi drugi odjeli u Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić”, i ovaj odjel se suočava s problemom odljeva kadra. U posljednjih nekoliko godina šest medicinskih tehničara napustilo je ovaj odjel i otišlo na rad u inostranstvo. U prizemlju Odjela za plućne bolesti nalaze se ambulanta i kabinet za spirometriju, u kojem se svakodnevno obavljaju pregledi pacijenata koji dolaze s područja cijelog Unsko-sanskog kantona. Na drugom spratu objekta smješten je stacionar koji ima 31 ležaj u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama.

“Odjel je renoviran prije šest godina zahvaljujući projektu UNDP-a. Riječ je o projektu koji je dugo godina bio prisutan na ovim prostorima, formirane su i jedinice za kontrolu tuberkuloze. Zahvaljujući tome, možemo kazati da je tuberkuloza svedena pod kontrolu. Naravno, mi smo još zemlja sa srednje visokom incidencom tuberkuloze, ali je ipak to u padu u odnosu na neke periode ranije. Svake godine bilježi se stopa pada tuberkuloze na našem području. Mi smo imali sreće da smo ušli u taj projekt i nekako se to poklopilo da je obnova krenula nakon požara koji je zahvatio našu bolnicu”, pojašnjava dr. Etida Rizvanović-Vojić, načelnica Odjela za plućne bolesti Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić”.

Jedan od osnovnih problema s kojim se susreću ljekari i osoblje ovog odjela jeste nedostatak lifta, što im uveliko otežava svakodnevni rad, jer teško bolesne pacijente moraju ručno prenositi do drugih objekata kako bi uradili neophodne pretrage. Dr. Etida Rizvanović-Vojić kaže da će uskoro i ovaj problem biti riješen.

“Otkako smo ovdje u ovoj zgradi, nedostatak lifta nam je veliki problem. Svakodnevno se suočavamo s tim kako teške pacijente transportirati. Mi njih praktično moramo nositi u centralnu zgradu na ‘slikanje’ i ostale pretrage. Uglavnom, sav taj teret pada na naše osoblje i porodice bolesnika. Projekt instalacije lifta je započeo i time bi se riješio veliki problem, nakon čega bi naša ambulanta bila povezana s ovim odjelom. To nas jako veseli jer će se na taj način olakšati rad našeg osoblja, ali i pacijentima koji će sada brzo i jednostavno biti transportirani na naš odjel ili poslani na preglede u centralnu zgradu”, ističe dr. Etida Rizvanović-Vojić.

Prije velikog požara koji je u Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” izbio 23. jula 2013. godine, na Odjelu za plućne bolesti i tuberkulozu rađen je nalaz bronhoskopije, ali je prostor u kojem se obavljao taj pregled izgubljen i trenutno je to u fazi čekanja. Bronhoskopija je endoskopska metoda koja se rutinski primjenjuje u dijagnostici i terapiji bolesti traheobronhalnog sistema, dušnika i bronhija. “Uskraćeni smo za nalaz bronhoskopije koji smo radili prije nego što se desio požar. Ja sam prošla edukaciju za vršenje tog pregleda i još jedna kolegica koja trenutno ne radi ovdje na odjelu. To je vrlo kvalitetno rađeno, ali je onda u požaru taj prostor u kojem smo radili te preglede uništen jer se nalazio u zgradi koja je bila zahvaćena požarom. I onda nakon požara u fazi obnove objekata koji su izgorjeli u požaru nije se taj prostor mogao odmah staviti u funkciju, tako da nismo ni krenuli s bronhoskopskim pregledom. Kao što rekoh, počeo je projekt ugradnje lifta u zgradi gdje se nalazi naš odjel i uz taj projekt još jedan koji bi trebao osigurati eventualni smještaj migranata u slučaju potrebe. Jedan dio u našoj zgradi u prizemlju bi se renovirao za te potrebe, a nakon isteka tih potreba, mi bismo u tom prostoru oformili kabinet za bronhoskopiju, kabinet za spirometriju i kabinet za alergologiju. To je plan koji Odjel ima. Dakle, uz ovaj odjelski dio, nama još nedostaje taj ambulantni dio i kabineti. Treba nam prostor u kojem bismo smjestili navedene kabinete, a upravo je ovaj prostor u prizemlju namijenjen za to. S time i još povezanošću putem lifta mi bismo koncepciju rada našeg Odjela za plućne bolesti mogli zaokružiti”, kaže dr. Etida Rizvanović-Vojić.

U posljednjih 20 godina patologija bolesti značajno se izmijenila i tuberkuloza, koja je prije uzimala maha, djelimično je stavljena pod kontrolu. Sve je veći broj pacijenata s dijagnozom karcinoma pluća.

“Dakle, u posljednjim godinama broj oboljelih od tuberkuloze se smanjio, ali se broj oboljelih od karcinoma pluća povećao. Trenutno najmanje imamo bolesnika koji boluju od tuberkuloze. Nažalost, sve je veći broj ljudi koji imaju dijagnozu karcinoma pluća. Što se tiče migrantske krize, tu mogu kazati da smo isprva imali nekoliko pacijenata suspektnih na tuberkulozu, ali smo hitno reagirali, obavili smo pregled kontakata, iako je to jako teško, i utvrdili smo četiri slučaja oboljelih od tuberkuloze. Jedan od njih je napustio Odjel i nismo utvrdili gdje je završio, a ostala trojica su pod kontrolom i uzimaju terapiju. Imali smo i nešto ambulantnih i nekih nespecifičnih upala pluća, ali je to prošlo bez većih komplikacija”, dodala je Rizvanović‑Vojić.

PROČITAJTE I...

I geografija utječe na recept sočnih kuglica. Unatoč tim malim razlikama, falafel gradi mostove između polariziranog libanskog društva jer muslimani ga konzumiraju tokom ramazana, a kršćani u danima kada se odriču konzumiranja mesa.

U jednoj poruci navodi se da su “škole u Bosni prebačene opet ‘Hizmetu’, ali da je učiteljima rečeno da njihove plaće nisu ‘prebačene’”, te da su na taj način oduzete mnoge plaće učiteljima. “Učitelje su stavili na mjesto budala, ja im haramim”, stoji u istoj poruci. U jednoj drugoj piše da je pokušaj državnog udara najviše koristio školama na Balkanu. “Na Balkanu su govorili da će poslije uplatiti pa su ljudi strpljivo čekali, poslije se desio državni udar i onda su rekli da ne mogu isplatiti”, objavljeno je u jednoj od poruka

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!