fbpx

Sve po spisku: Kako su birani čuvari bh. neba

Nakon nekoliko godina od najave, konačno je ozvaničen milionski vrijedan početak obuke kontrolora leta, osoba koje će u narednim godinama brinuti za sigurnost neba iznad BiH. Od dana kada je raspisan konkurs način izbora kandidata bio je obilježen sumnjama i zamagljenom procedurom na osnovu koje su birani najbolji među stotinama zainteresiranih

U Mostaru je protekle sedmice bilo svečano. Davorin Primorac, direktor agencije BHANSA, koja pruža usluge zračnog prometa na nebu iznad BiH, potpisao je ugovore s kandidatima koji su odabrani kako bi bili obučeni za kontrolore leta. Ugovori su potpisani nakon konkursne procedure koja je trajala godinama. Primorac je kazao kako je za obuku izabrana najbolja škola, ona u Češkoj. Primorac je dodao i kako će, za potrebe Centra oblasne kontrole letenja, biti školovano 45 kandidata, a za potrebe prilaznih i aerodromskih jedinica kontrola letenja još 24 kandidata. Školovanje kontrolora zračnog saobraćaja u prosjeku traje dvije godine i provodi se u skladu s međunarodnim standardima i regulativama. Na školovanje u Češku odlazi 69 kandidata koji bi, po okončanju edukacije, kontrolu neba nad Bosnom i Hercegovinom trebali preuzeti krajem 2019. godine.

INTERVJU S DIREKTOROM

Obuka će, dakle, trajati skoro onoliko koliko je trajala konkursna procedura. Na stotine kandidata bilo je zainteresirano za posao u jednom od ovdašnjih najpoželjnijih poslodavaca. BHANSA ima milionske prihode. Sav novac zarađen preletima aviona iznad BiH EUROCONTROL uplaćuje na njihov i račun BHDCA. Plate se mjere u hiljadama maraka. Od početka ove godine, Davorin Primorac, zet Dragana Čovića, direktor je BHANSA. Iako za njega tvrde kako je stručan, teret porodičnog backgrounda uvijek se veže za njegovo ime. Još jedan Primorac uposlenik je BHANSA-e. Davorinov brat Ivica ključna je osoba kada su u pitanju finansije u ovoj agenciji. BHANSA je godinama radila bez direktora, s vršiteljima dužnosti. Od novembra 2016., nakon pet godina, konačno je imenovano novo rukovodstvo. Sada je došao red da se odškoluju i budući kontrolori leta. No, prema podacima i izjavama do kojih je došao Stav, nije baš sve bilo sjajno i svečano tokom procedure izbora kandidata.

Konkurs za buduće kontrolore trajao je tri godine, od juna 2014. do maja 2017. godine. U tekstu objavljenom prilikom raspisivanja konkursa objavljeno je koje će testove kandidati morati polagati. Bili su to test engleskog jezika, FEAST testovi, zatim zdravstveni pregled i, konačno, intervju pred članovima komisije. Test iz engleskog jezika kandidati su polagali u oktobru 2014. godine. FEAST testove imali su od novembra 2014. godine pa do marta 2015. godine. U junu 2015. godine obavljeni su liječnički pregledi, a u decembru su obavljeni razgovori s članovima komisije. Svakim testom smanjivao se broj kandidata, da bi ih, konačno, ostalo 130 koji su dobili priliku doći pred članove komisije.

Tokom razgovora rečeno im je da će obuka početi najkasnije do aprila 2016. godine te da će o tome svi kandidati biti na vrijeme obaviješteni. To je trebao biti posljednji korak u konkursnoj proceduri. Međutim, kandidati nisu imali nikakvu informaciju o toku izbora od decembra 2015. pa sve do februara 2017. godine. Zvali su gotovo svakog dana u BHANSA-u, pisali Ministarstvu prometa i komunikacija BiH, u čijoj je nadležnosti BHANSA, direktno ministru Ismiru Juski. Nikada nisu dobili bilo kakav odgovor. Godinu i tri mjeseca.

Uporni kandidati ipak su nekako uspjeli saznati koliko BHANSA prima kandidata. Konačno, u februaru ove godine, dobijaju poziv iz BHANSA da dođu u Mostar na razgovor s članovima uprave ove agencije. Ono što je bilo čudno jeste napomena da nemaju pravo postaviti bilo kakva pitanja tokom razgovora. Kandidati su ulazili i još brže izlazili iz prostorije za razgovor koji je trajao manje od tri minute. Bio je to razgovor s direktorom i dvojicom njegovih zamjenika. Pitanja su bila više nego čudna. Da li je kandidat oženjen, da li mu je problem raditi u drugom gradu. Kandidata koji je na razgovor došao iz Banje Luke i koji je kazao da je ski-instruktor pitali su “kakva je bila sezona i je l’ bilo snijega”?! Bilo je to jedino pitanje za ovog kandidata.

Nikome od zainteresiranih za obuku nije bilo jasno kakva je uopće svrha ovog razgovora koji nije bio predviđen u prvobitnoj konkursnoj proceduri niti je uobičajen kada je u pitanju selektiranje kontrolora leta u Evropi. Ostalo je nejasno i zašto takvu vrstu ispita obavljaju osobe koje nikada nisu bile kontrolor leta ili psiholog koji bi mogao napraviti bilo kakvu kvalitetnu procjenu nakon razgovora koji je trajao ne dulje od tri minute. Međutim, spisak primljenih kandidata promijenjen je upravo nakon takvog intervjua.

UGOVORI BEZ ŽALBE

Konačno, prije mjesec dana, iz BHANSA su pozvali kandidate koji su okončali testiranje kako bi potpisali ugovor. Neki od kandidata koji su bili na prvobitnom spisku od 59 osoba i koji su išli na kratkotrajni razgovor s direktorima agencije, nisu bili na tom popisu. Iz agencije ih o tome niko nije obavijestio. Da nisu primljeni, saznali su čitajući vijesti na jednom popularnom internetskom forumu. Tu su saznali da je konkurs okončan i da je lista primljenih kandidata, s ukupnim rezultatima testova, promijenjena na osnovu kratkog, neplaniranog intervjua nasamo s direktorima agencije.

Zanimljiva je i činjenica kako je kandidatima, tokom testiranja, bilo napomenuto da će stručnjaci EUROCONTROL-a kontrolirati testove i učestvovati u selektiranju kandidata. No, ispostavit će se kako to baš i nije bilo tačno. Naime, neki od kandidata dobili su mail od ove evropske agencije u kojem je izričito navedeno da s konkursom nemaju nikakvog dodira niti da imaju ikakvu ulogu u izboru kandidata.

Na sva ova pitanja direktor Primorac vjerovatno nikada neće odgovoriti. Baš kao što neće kazati zašto je važno, a i to su tražili od kandidata, koje je nacionalnosti osoba koja se željela školovati za kontrolora leta. I zašto su ugovori u Mostaru potpisani s kandidatima koji su izabrani bez da su objavljeni rezultati konkursa i bez da su odbijenim kandidatima ostavili zakonsku mogućnost žalbe na rezultate konkursa?!

 

PROČITAJTE I...

Pašovićeva jednačina sugerira da je kultura = ON, a da je nacionalno = vjersko, i obrnuto. Pritom mu je sve što u kulturi proizvedu nacionalna društva i vjerske zajednice nešto nazadno, folklorno, prevaziđeno. Oboje su mu nešto što bi rado protjerao iz društva. Naime, Pašović i njegovi intimusi graknuli su još 2015. godine, kada su od Federalnog ministarstva kulture smanjene bolesno visoke dotacije za festivale poput MESS-a. Tada su tvrdili da se ukida internacionalna kultura, a subvencionira folklor. Ipak, ostaje posve nejasno kako uopće može postojati internacionalno ako nije utemeljeno na nacionalnom? Pa nije li internacionalna kultura upravo plodonosna i izlječujuća komunikacija između nacionalnih kultura? Uzalud je ovakva pitanja postavljati Pašoviću i njegovoj toploj režiserskoj braći jer je njima vrhunac umjetnosti kada djevojka koja glumi muslimanku iz svoje vagine na pozornici izvadi zastavu Bosne i Hercegovine

Da li je potrebno i spominjati da je Mazalica aktivno litijašio po Crnoj Gori, “branio” tamošnje srpske “svetinje”, borio se junački protiv “milogoraca” te, po vlastitim riječima, “osjećao nacionalni romantizam”.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!