Svaki šesti katolik napustio sjeverozapadnu Bosnu

Po evidencijama koje je vodila katolička crkva, u dijelu Bosne i Hercegovine u kojem djeluje Banjolučka biskupija 31. decembra 2017. godine živio je 30.151 katolik, odnosno 1.350 katolika manje nego godinu prije.

Piše: Mahir Sokolija

 

Trend odlazaka iz Bosne i Hercegovine prisutan kod katoličkog stanovništva od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju 2013. godine nastavljen je i prošloj godini.

Po evidencijama koje je vodila katolička crkva, u dijelu Bosne i Hercegovine u kojem djeluje Banjolučka biskupija 31. decembra 2017. godine živio je 30.151 katolik, odnosno 1.350 katolika manje nego godinu prije.

U ukupnom smanjenju od 4,3% većina se odnosi na iseljavanje (1.029), dok je za ostatak kriv negativni prirodni priraštaj (321). U odnosu na kraj 2013. godine, broj katolika u ovoj biskupiji smanjen je 15,3%, odnosno za 5.439. Riječ je o prostoru koji zahvata dijelove obaju entiteta. U federalnom dijelu ove biskupije živjelo je krajem 2013. godine 30.519 katolika, a u njenom drugom dijelu 5.071.

Od većih središta, Banjolučka biskupija obuhvata Banju Luku, Bihać, Jajce i Livno te Glamoč, Prijedor, Prnjavor, Sanski Most, Drvar i Kotor-Varoš naprimjer. U ovom četverogodišnjem periodu, koji ujedno obuhvaća i vrijeme od posljednjeg popisa, broj katolika u Banjoj Luci smanjio se s 945 na 680, odnosno za 28%. U Jajcu ih je manje za 24% (1.631), u Bihaću za 15% (343), u Livnu za 12% (980).

PROČITAJTE I...

Bošnjačka djeca mogla bi uskoro učiti o tome da ne traže životne uzore i primjere u herojima Izetu Naniću, Safetu Zajki ili Midhatu Hujduru, ili svojim očevima i djedovima koji su vlastitim životima stali da brane ovu državu i narod, već da se ugledaju na “pacifiste” koji su nosali Titove fotografije, plakali za bratstvom i jedinstvom, tražili mir i podržavali puč velikosrpske JNA, koja bi “skinula nacionaliste s vlasti”, i to sve dok su velikosrpski zločinci, zajedno s tom istom JNA, već masovno ubijali Bošnjake i provodili velikosrpsku genocidnu politiku vojnim sredstvima

Učiteljica Ismeta Frašto ističe da nikada niko nije došao da pokaže kako se inkluzija provodi u radu s djecom. “Sami se nosimo s inkluzijom. Inkluzija je razred u razredu. Dva programa istog predmeta. Sve je individualno, od djeteta do djeteta”, naglašava Frašto i dodaje da, kada je riječ o Ajni Šabotić, ona je bila socijalizirana djevojčica, čak i više u odnosu na ostalu djece, pa uspostavljanje interakcije s njom nije bio problem

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!