Svaki šesti katolik napustio sjeverozapadnu Bosnu

Po evidencijama koje je vodila katolička crkva, u dijelu Bosne i Hercegovine u kojem djeluje Banjolučka biskupija 31. decembra 2017. godine živio je 30.151 katolik, odnosno 1.350 katolika manje nego godinu prije.

Piše: Mahir Sokolija

 

Trend odlazaka iz Bosne i Hercegovine prisutan kod katoličkog stanovništva od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju 2013. godine nastavljen je i prošloj godini.

Po evidencijama koje je vodila katolička crkva, u dijelu Bosne i Hercegovine u kojem djeluje Banjolučka biskupija 31. decembra 2017. godine živio je 30.151 katolik, odnosno 1.350 katolika manje nego godinu prije.

U ukupnom smanjenju od 4,3% većina se odnosi na iseljavanje (1.029), dok je za ostatak kriv negativni prirodni priraštaj (321). U odnosu na kraj 2013. godine, broj katolika u ovoj biskupiji smanjen je 15,3%, odnosno za 5.439. Riječ je o prostoru koji zahvata dijelove obaju entiteta. U federalnom dijelu ove biskupije živjelo je krajem 2013. godine 30.519 katolika, a u njenom drugom dijelu 5.071.

Od većih središta, Banjolučka biskupija obuhvata Banju Luku, Bihać, Jajce i Livno te Glamoč, Prijedor, Prnjavor, Sanski Most, Drvar i Kotor-Varoš naprimjer. U ovom četverogodišnjem periodu, koji ujedno obuhvaća i vrijeme od posljednjeg popisa, broj katolika u Banjoj Luci smanjio se s 945 na 680, odnosno za 28%. U Jajcu ih je manje za 24% (1.631), u Bihaću za 15% (343), u Livnu za 12% (980).

PROČITAJTE I...

Do džamije se od visoke trave, guste šikare, neprohodnih žbunova i korova, te ostalog rastinja kojem se ni imena ne zna, skoro i ne može doći. Usred mesdžida nikla je povisoka smokva, a miris nane, ćubre i drugog ljekovitog bilja budi čudna osjećanja i nostalgiju za nekim neproživljenim životima i vremenima. Za to je vjerovatno kriv i kameni mihrab koji se ne može ne primijetiti čim se uđe u prostor za klanjanje. Grandiozan i gord, odolijevao je stoljećima, pa poručuje da su u njemu ratove i borbe vodile stotine imama (mihrab – ar. mjesto gdje se vodi borba, rat), te da je, uprkos današnjem izgledu, iz svake izašao ipak kao pobjednik. Ali, ono što nisu uspjeli vrijeme i ljudi možda će učiniti puzavica koja je preplavila zidove ove hercegovačke krasotice, pa džamija više ne ostavlja dojam molitvenog prostora već neke evropske srednjovjekovne skrivene citadele

S pravom se može ustvrditi da je Hasan Duraković pripadao onom tipu ljudi koje krasi nevjerovatna energija i entuzijazam, iz čega je proisticao veliki aktivizam na vojnom, političkom, ali i općenito društvenom planu. On je bio čovjek kojem ništa nije bilo teško uraditi, od organizacijskih i tehničkih poslova do rizičnih i smionih poteza koji su imali sudbonosan značaj za početno vojno organiziranje odbrane bužimskog i bosanskokrupskog kraja. Za nepune četiri decenije svog dunjalučkog života, a posebno kratkog ratnog puta, Hasan je u pozitivnom smislu odradio puno posla i ostavio neizbrisiv trag

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!