fbpx

Sutra prvo ročište u tužbi Aličkovića protiv “Kurira”

Srpski četnički pokret navodno je, prema huškačkom pisanju beogradskog Kurira, raspisao potjernicu za Aličkovićem, a Kurir ide korak dalje u svojim nebulozama, pa navode da je upravo Aličković pokušao da ubije Aleksandra Vučića tokom njegove posjete u Potočarima.

Sutra će biti održano prvo ročište na Općinskom sudu u Sarajevu u slučaju tužbe Nihada Aličkovića iz AntiDayton pokreta protiv srbijanskog lista Kurir (Adria media group d.o.o. Beograd) nakon što je u ovom listu ucijenjena Aličkovićeva glava. Podsjetimo, beogradski dnevni list Kurir, blizak srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, donio priču pod naslovom Glava atentatora na Vučića ucijenjena na 60.000 eura. Na fotografiji se pored lika Nihada Aličkovića nalazi i lik Gojka Rabrenovića, predsjednika Srpskog četničkog pokreta.

Srpski četnički pokret navodno je, prema huškačkom pisanju beogradskog Kurira, raspisao potjernicu za Aličkovićem, a Kurir ide korak dalje u svojim nebulozama, pa navode da je upravo Aličković pokušao da ubije Aleksandra Vučića tokom njegove posjete u Potočarima.

“Hitno moramo da se ujedinimo u borbi za čast srpskog naroda, prekipelo nam je kada je Nihad Aličković, koji umesto da odgovara i bude uhapšen za organizaciju napada u Potočarima na tadašnjeg premijera Aleksandra Vučića, on ispred Međunarodnog suda u Hagu napada starijeg čovjeka koji je nosio srpsku zastavu. Niti je bilo policije da spreči divljaštvo, niti je neko sprečio Aličkovića da, uprkos navodno strogim kontrolama, unese telefon u sudnicu Tribunala i direktno prenosi izricanje presude Karadžiću”, prenio je Kurir izjavu Gojka Rabrenovića.

Dodaju: “Nećemo mi četnici to više da trpimo. Poslali smo nalog jedinici za brza dejstva koja je raspoređena od Zvornika do Rače, u slučaju da pomenuti pređe u Srbiju, da odmah bude uhapšen i sproveden pred Prijeki četnički sud. Na čelu ove jedinice je časni komandant Dragan Slavkić, srpski četnički pukovnik iz Martinaca, koji je odlično obučio jedinicu za brza dejstva”, rekao je Rabrenović.

Nadležne sigurnosne institucije u Srbiji nisu reagirale na ovakvo pisanje, u kojem se eksplicitno poziva na ubistvo i u kojem predsjednik Srpskog četničkog pokreta poručuje da su četnici poslali jedinicu za brza dejstva. S obzirom na to da je Srpski četnički pokret nevladina organizacija, činjenica da Rabrenović nije sproveden zbog ove izjave u Tužilaštvo Srbije svjedoči da Srbija ili ne mari zbog paravojnih formacija u vlastitom dvorištu, ili ih smatra produženom rukom režima. Stoga se Aličković odlučio na tužbu i traženje da se pravda zadovolji na legalan i legitiman način.

PROČITAJTE I...

Ovih se dana Hrvati i Srbi u Hrvatskoj mire, jedni idu na obilježavanje “Oluje”, a drugi na obilježavanje stradanja srpskih civila tokom “Oluje”. Iako je hrvatsko-srpska pomirba pozitivan događaj za demokratiju, štaviše, ipak govorimo o historijskom apsurdu, jer s Bošnjacima koji su dizali zastave i masovno krvarili za Hrvatsku, u isto vrijeme, vodi se teški medijski i verbalni rat. Razlog je dodjela odlikovanja predsjednika RH Zorana Milanovića gardijskim brigadama HVO-a i Specijalnoj policiji MUP-a Herceg-Bosna za iskazano junaštvo njihovih pripadnika u Domovinskom ratu. Odlikovanja je primio njihov zapovjednik general Zlatan Mijo Jelić, bjegunac od pravde protiv kojeg je u BiH dignuta optužnica za teške ratne zločine. No, na tome se nije stalo jer hrvatski predsjednik MIlanović je grubo negirao haške presude za Udruženi zločinački poduhvat, a uz to je ponovio sada već mitomanijsku hrvatsku tvrdnju da je Hrvatska navodno oslobodila Bihać i spriječila da postane nova Srebrenica. Zato smatramo sasvim opravdanim da iz arhive izvadimo tekst Feđe Šehovića, jednog od najvećih hrvatskih i bošnjačkih književnika koji je svojim djelom višekratno zadužio i Hrvate i Bošnjake, a u Dubrovniku bio i ostao jedno od najvećih imena u ukupnoj historiji kulture tog grada. Šehović je, krajnje nezadovoljan odnosom prema Bošnjacima braniteljima u tom gradu, 1995. godine napisao “Otvoreno pismo generalu Janku Bobetku”. Iznio je tada (ali i danas) zapanjujuće činjenice o ulozi Bošnjaka u obrani “hrvatske Atene”. Dvadeset i pet godina kasnije kao da se ništa nije promijenilo, Bošnjaci u Hrvatskoj i dalje “žive kao prokleti” dok se hrvatska službena politika, umjesto zahvalnosti i prijateljske ruke, nesmiljeno svađa sa njihovom matičnom domovinom, ponižavajući ju i negirajući ratne zločine.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!