Sukob oko brane na Nilu

Borba za vode Nila naglašena je impresivnim demografskim rastom dviju zemalja i osnovnim potrebama koje one donose. Povijesno etiopsko crnačko stanovništvo bilo je isključeno iz bilo kakvog benefita od prolaska rijeke kroz njihov teritorij.

To je jedan od najambicioznijih savremenih projekata u Africi, ali i projekt oko kojeg se sukobljavaju mnogi. Etiopija je počela graditi 2011. godine veliku branu, najveću na kontinentu, na području Plavog Nila. Međutim, Egipat smatra da im ova inicijativa može prouzrokovati ogromnu ekonomsku štetu, pa se protivi gradnji. Predstavnici dviju zemalja i Sudana ovih dana ponovno pregovaraju.

Kada se izgradi, brana će biti faraonska. Koštat će oko četiri milijarde eura, što će finansirati Etiopija, te Kina, koja preko svojih banaka plaća 30%. Kada bude dovršena, brana će generirati više od 6.000 megavati električne energije, što bi riješilo probleme sa strujom u zemlji koja ima 100 miliona stanovnika i stalan demografski rast. Za Adis Abebu brana je postala nacionalni ponos, pa su čak i svi javni dužnosnici prihvatili smanjenje plaće kako bi finansirali gradnju.

Egipat to vidi na sasvim drugačiji način. Predsjednik El-Sisi smatra da je brana “pitanje života i smrti” za njegovu zemlju. Prema njegovim proračunima, smanjenje samo dva procenta vode u Nilu uzrokovalo bi katastrofu u egipatskom gospodarstvu, koja uveliko ovisi o poljoprivredi oko rijeke. Poslove bi izgubilo oko 200.000 porodica. Unatoč egipatskom protivljenju, posao je dodijeljen italijanskoj kompaniji “Salini Costruttori”, koja je već počela radove koji će, kako se očekuje, biti okončani naredne godine. Sudan je treća uključena zemlja u projekt od kojeg očekuje korist od proizvedene energije.

Sredinom septembra predstavnici triju država sjeli su za stol kako bi nastavili pregovore nakon više od godinu dana blokade zbog sudanske političke nestabilnosti. Taj prekid izazvao je veliku zabrinutost u Kairu, koji vidi kako projekt brane napreduje bez postignutog dogovora. Etiopija i Egipat iznijeli su svaki svoje prijedloge, ali su oba prijedloga odbijena. Ključna je razlika u godišnjem protoku vode.

Ranije ove godine Međunarodna krizna skupina upozorila je u svom izvješću o riziku od izbijanja regionalne krize ukoliko brana proradi bez sporazuma između zemalja. Podsjetili su kako su još 2013. godini neki od egipatskih političara izjavljivali da je realna mogućnost sabotaže ili čak bombardiranja brane. Sa svojih 145 metara visine i 1.800 metara širine, ovaj nasip stvorit će jezero od 247 kilometara. Egipat, koji također ima 100 miliona stanovnika, zahtijeva da se brzina punjenja brane uspori kako bi utjecaj bio manji i kako bi rijeka zadržala svoj “prirodni tok”. Etiopija, međutim, namjerava amortizirati potrošnju što je brže moguće.

Borba za vode Nila naglašena je impresivnim demografskim rastom dviju zemalja i osnovnim potrebama koje one donose. Povijesno etiopsko crnačko stanovništvo bilo je isključeno iz bilo kakvog benefita od prolaska rijeke kroz njihov teritorij.

Sporazum iz 1902. godine, potpisan između Velike Britanije, koja je kontrolirala Egipat i Sudan, i Etiopije sprečavao je ovu suverenu zemlju u obavljanju bilo kakvih poslova koji su utjecali na vodotok. Ovi sporazumi, koje Egipćani nazivaju “povijesna prava”, sadašnji etiopski čelnici opisuju kao “kolonijalne” i uopće ih ne priznaju.

PROČITAJTE I...

Ruski novinar Denís Korotkov, koji je godinama istraživao grupu Wagner, objašnjava da ih se mobilizira kada zatrebaju. Odlaze na poligon za treniranje u Molkinu, na jugu Rusije, zatim u Siriju i odatle do mjesta gdje će djelovati. “Od svojih ranih dana u Ukrajini su proširili djelatnost. Sada pružaju vojnu obuku i obavljaju obavještajne operacije”, kaže.

Istraživanje, prvo provedeno na zahtjev Vlade Francuske o tom pitanju, nastalo je uslijed obnovljenih napetosti i rasprava u Francuskoj oko hidžaba, sekularizma i islamofobije, povećanih nakon napada na džamiju u gradu Bayonneu, kada je ozlijeđeno dvoje ljudi. Pedesetak poznatih ličnosti i ljevičarskih političara pozvalo je odmah na sudjelovanje u demonstracijama protiv “islamofobije”, iako čak i ovaj koncept dijeli ljevicu zemlje.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!