fbpx

Sud tjera učenike i nastavnike na ulicu

Jesu li važniji interesi bilo kojeg udruženja građana, što je i Savez izviđača Federacije BiH, ili je, pak, važnije obrazovanje 800 djece, koliko ih trenutno pohađa OŠ “Silvije Strahimir Kranjčević”

Piše: Jakub SALKIĆ

 

Općinski sud Sarajevo donio je pravosnažno rješenje o deložaciji sarajevske OŠ “Silvije Strahimir Kranjčević”. Prema tom rješenju, na koje škola ima pravo žalbe koja ne odgađa izvršenje, učenici bi usred školske godine s nastavnicima trebali u petak na ulicu. Bilo bi to drugi put da učenici ove škole budu deložirani. Slična sudbina zadesila ih je 1994. godine, kada su morali napustiti prostorije današnjeg Katoličkog školskog centra.

Nakon prve deložacije, dodijeljene su im prostorije Doma izviđača, kako se zgrada u ulici Mehmed-paše Sokolovića kolokvijalno zove, koje su bile devastirane. Uz finansijsku pomoć Općine Centar i Svjetske banke, škola je obnovljena i stečeni su uvjeti za normalno odvijanje nastave.

Međutim, nakon rata, Savez izviđača Federacije BiH postao je vlasnik Doma izviđača. OŠ “Silvije Strahimir Kranjčević” za korištenje je ove zgrade plaćala kiriju Savezu izviđača Federacije BiH. U međuvremenu, Kanton Sarajevo, u čijoj je nadležnosti osnovno obrazovanje, kasnio je s uplatama kirije i dugovi su se nagomilali. To je, između ostalog, i jedan od razloga sudskog spora između OŠ “Silvije Srahimir Kranjčević” i Saveza izviđača Federacije BiH. Nezvanično, dug za kiriju nije plaćen od 2001. godine i prelazi milion maraka.

Upitno je kako je Savez izviđača Federacije BiH došao u vlasništvo zagrade, ali je jedno sigurno, Dom izviđača izgrađen je na vakufskoj zemlji, koja je od Islamske zajednice BiH oduzeta 1978. godine.

Predstavnici škole i Vijeća roditelja o najavljenoj deložaciji razgovarali su s načelnikom Općine Centar Nedžadom Ajnadžićem, koji je kazao da poštuje sudske odluke, ali je u ovom slučaju na strani 800 učenika ove škole, roditelja i nastavnika, jer ne može se dozvoliti da se učenici usred školske godine izbacuju na ulicu.

“Tražit ćemo rješenje da se ispoštuju imovinsko-pravni odnosi, a da pri tome osiguramo nastavak obrazovnog procesa. Naš je prijedlog da s Kantonom Sarajevo otkupimo objekt putem prava preče kupovine”, rekao je Ajnadžić.

Bez obzira na to što je Savez izviđača vlasnik zgrade, Općina i druge institucije uložile su mnogo novca u adaptaciju zgrade i ne može se dozvoliti da taj novac propadne, to mora biti uračunato u cijenu.

Ajnadžić je naglasio da je konačno došlo vrijeme da se poštuje presuda Ustavnog suda Federacije BiH, koja nalaže da se predškolsko i osnovno obrazovanje vrati u nadležnost jedinica lokalne samouprave.

Cijeli članak pročitajte u novom broju časopisa Stav, koji je u prodaji od četvrtka, 17. novembra.

 

 

PROČITAJTE I...

Povodom 30. godišnjice osnivanja Stranke demokratske akcije JU Muzej „Alija Izetbegović“ ekskluzivno predstavlja online izložbu na 33 vizuala o osnivanju „stranke građana i naroda muslimanskog kulturno-povijesnog kruga“ s demokratijom kao jednom od najvažnijih odrednica. Dvadeset i šestog maja 1990. godine u svečanoj sali hotela "Holiday Inn" održana je Osnivačka skupština SDA, prve demokratske stranke građanske inicijative u Bosni i Hercegovini, čime je ozvaničen početak djelovanja ove političke stranke, nakon 45 godina jednopartijskog sistema u Jugoslaviji. Inicijativni odbor za osnivanje SDA je činilo 40 intelektualaca, umjetnika i poduzetnika iz Sarajeva, Zagreba, Mostara, Ljubljane i Banje Luke, a za prvog predsjednika stranke je izabran Alija Izetbegović.

Željko Mejakić, koji je kao rukovodilac obezbjeđenja koncentracijskog logora Omarska osuđen na 21 godinu zatvora za zločin protiv čovječnosti na području Prijedora, bit će uvjetno otpušten iz zatvora 25. januara 2019. godine, nakon što je rješenje o uvjetnom otpustu donijelo Ministarstvo pravde BiH. Radi se o “prvom čovjeku” najbrutalnijeg logora u bivšoj Jugoslaviji. Čovjeku koji je učestvovao u zločinima, a nije sankcionirao druge zločince iz ovog logora. Povodom Mejakićevog otpusta, Stav objavljuje skraćenu verziju naučnog rada historičara Jasmina Medića o postojanju ovog logora i zločinima u njemu. Naslov rada inspiriran je riječima Mehmeda Alića, svjedoka Tribunala u Hagu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!