Subvencije Vlade Kantona Sarajevo: Deset miliona bačenih u vjetar

Vlada Kantona uvijek bira najjednostavnija rješenja, ali najneučinkovitija. Daj firmama pare i neka one rješavaju probleme cijena. Ipak, u oba slučaja subvencija ima jedan zanimljiv detalj. Kao što reče ministar Mandić, osam miliona namijenjenih širenju gasne mreže, dakle namijenjenih za ulaganja u razvoj, za budućnost, odoše u privatne džepove, kao kratkoročna subvencija, a u slučaju vrtića, umjesto izgradnje novih, umjesto ulaganja u budućnost, novac ode opet u privatne džepove, kao kratkoročna subvencija i kratkoročno rješavanje problema liste čekanja

Piše: Jakub SALKIĆ

 

Brzina je šejtanski posao. Tako kaže izreka našeg naroda. Vlada Kantona Sarajevo u tandemu Konaković-Forto to i potvrđuje. Možda i u dobroj namjeri da ukine liste čekanja za upis u vrtiće JU “Djeca Sarajeva” Vlada je odlučila dati subvenciju od 200 maraka za svako dijete koje ne bude imalo mjesta u vrtićima JU “Djeca Sarajeva”. Ali, iskrenost namjere malo se pomuti kada se zna da će novac dobiti privatni vrtići, koji imaju znatno više cijene nego JU “Djeca Sarajeva”. Tako Vlada “hrani” konkurenciju vlastitog preduzeća JU “Djeca Sarajeva”.

Ove godine 454 djeteta nisu primljena u JU “Djeca Sarajeva” zbog popunjenosti kapaciteta, pa će Vlada za njih mjesečno plaćati 90.800 maraka privatnim vrtićima u koje su upisana djeca s tzv. liste čekanja. Treba reći i to da se u ovom slučaju isplati ostati na toj listi. Naime, cijena cjelodnevnog boravka u JU “Djeca Sarajeva” jeste 160 maraka mjesečno, dok se u privatnim vrtićima najčešće kreće od 270 do 330 maraka, mada ima i skupljih, a i jeftinijih. Tako, u slučaju da roditelji odaberu vrtić u kojem je cijena 270 maraka, umjesto 160 maraka u JU “Djeca Sarajeva”, platit će samo 70 maraka, a Vlada će platiti 200. Da odaberu i skuplji vrtić od 330 maraka, platit će manje nego u JU “Djeca Sarajeva”.

Čak ni to nije toliko bitno. Prosta računica kaže da bi se za dvije godine izgradnjom i opremanjem novih vrtića od novca koji će Kanon uplaćivati privatnim vrtićima mogli smjestiti svi mališani s liste čekanja, ali tada privatni vrtići ne bi dobili milion maraka godišnje.

Primjera radi, nedavno je u Sarajevu otvoren vrtić u sklopu đačkog doma Željezničkog školskog centra, u kojem će boraviti 65 djece. Za uređenje prostorija i opremanje bilo je potrebno 300.000 maraka. Ako uzmemo ovaj iznos kao polaznu osnovu, onda se može tvrditi da se za dvije godine novcem koji će se potrošiti na subvencioniranje privatnih vrtića sva djeca s listi čekanja mogu smjestiti u nove vrtiće JU “Djeca Sarajeva”.

Dakle, za smještaj 454 djeteta u vrtiće potrebno je otvoriti sedam novih vrtića koji bi primali po 65 djece. Ako Vlada godišnje izdvoji 1.090.000 maraka za subvencije privatnim vrtićima, tim novcem može u jednoj godini izgraditi četiri nova vrtića na koja će potrošiti po 272.000 maraka, a u drugoj godini još tri vrtića na koja će potrošiti po 363.000 maraka. Logično, sve općine u Kantonu Sarajevo mogu učestvovati u tome s određenim iznosom novca, ili eventualno dodjeljivanjem određenih prostora koji su u vlasništvu općina za preuređenje u vrtiće. Pritom treba imati na umu i to da bi u novootvorenim “državnim” vrtićima roditelji plaćali za svoju djecu po 160 maraka mjesečno, pa bi, umjesto što kroz subvencije Vlada daje privatnim vrtićima 90.800 maraka svakog mjeseca, njena firma JU “Djeca Sarajeva” zarađivala mjesečno dodatnih sedamdesetak hiljada maraka iz kojih bi mogli zapošljavati učiteljice u novootvorenim vrtićima.

Pitanje je samo želi li Vlada kratkoročno rješenje, da se može pohvaliti ukidanjem liste čekanja, punjenjem džepova privatnika ili želi dugoročno rješenje. Ako želi dugoročno riješiti problem nedovoljnih kapaciteta, onda umjesto u privatne vrtiće mora uložiti u izgradnju novih javnih.

Ali, to su još i male subvencije u odnosu na one koje se odnose na plin, jer će Vlada Kantona Sarajevo parama svih građana Kantona finansirati razliku cijene prije i poslije poskupljenja nabavne cijene plina. Građani Kantona izdvajat će za svaki kubni metar plina koji potroši 65.000 domaćinstava, 54.000 korisnika KJKP “Toplane Sarajevo”, 3.459 malih preduzeća i 648 velikih preduzeća.

Vlada je još u junu ove godine donijela odluku o subvencioniranju razlike cijene za period od septembra do kraja decembra ove godine. Cijena gasa prije poskupljenja bila je 0,625 KM/Sm3, a nakon poskupljenja 0,842 KM/Sm3, razlika između stare i nove cijene jeste 0,17 KM/Sm3.

Na osnovu potrošnje gasa u ranijim godinama može se zaključiti da će Vlada “Sarajevogasu”, distributeru gasa za Kanton Sarajevo, na ime subvencije u septembru uplatiti oko 450.000 maraka, u oktobru 1,4 miliona maraka, novembru 2,6 miliona i decembru 4,4 miliona, što je ukupno oko 8,9 miliona maraka. U zavisnosti od vremenskih prilika, taj iznos može biti viši, a može biti i niži.

Ministar komunalne privrede Srđan Mandić izjavio je kako je u budžetu planirano osam miliona maraka za subvencije, i to osam miliona maraka koji su prethodno bili namijenjeni za širenje gasne mreže u Kantonu. Svjestan je da će subvencionirani plin trošiti i bogati tajkuni, ministri, kao i siromašni i penzioneri. Ali, eto, Vlada je htjela da što više građana obuhvati subvencijom, pa da ne bi razmišljali, pravili kriterije, najjednostavnije je bilo isplatiti “Sarajevogasu” osam miliona maraka i neka svima bude ista cijena.

Nigdje na bijelom svijetu novac građana ne baca se tako lahko. Nije u redu da novac svih građana Kantona dobija dio građana koji ima i više nego što mu treba. Dobra je mjera subvencionirati građanima troškove grijanja, ali zašto svima i zašto samo korisnicima plina? U Kantonu Sarajevo živi veliki broj ljudi koji imaju ispodprosječna primanja, veliki broj penzionera čija penzija od 300 i nešto maraka jedva da može pokriti račun samo za plin. Takvim građanima treba dati subvenciju, ali sigurno ne treba domaćinstvima čiji mjesečni prihodi dostižu četiri-pet hiljada maraka ili više.

U Kantonu Sarajevo živi više od 87.000 penzionera, a znamo da je prosječna penzija u Federaciji BiH 334 marke. U Kantonu Sarajevo 147.848 zaposlenih koji primaju prosječnu plaću od 1.140 maraka, a ima i 62.561 nezaposlena osoba koja ne prima ništa ili nema redovna primanja.

Jeste najlakše svima odrezati isto, ali nije najpravednije. Subvencionirati s osam miliona maraka one koji su u potrebi za njih znači spas, a subvencionirati one koji imaju mnogo njima ne znači ništa. Suština je da treba pomoći onima koji nisu u stanju da podmire mjesečne račune, a ne onima koji imaju dovoljno.

Kao što vidimo u ova dva primjera, Vlada Kantona uvijek bira najjednostavnija rješenja, ali i najneučinkovitija. Daj firmama pare i neka one rješavaju probleme cijena. Ipak, u oba ova slučaja ima jedan zanimljiv detalj. Kao što reče ministar Mandić, osam miliona namijenjenih širenju gasne mreže, dakle namijenjenih za ulaganja u razvoj, za budućnost, odoše u privatne džepove, kao kratkoročna subvencija, a u slučaju vrtića, umjesto izgradnje novih, umjesto ulaganja u budućnost, novac ode, opet, u privatne džepove, kao kratkoročna subvencija i kratkoročno rješavanje problema liste čekanja.

Postoje tri moguća razloga za donošenje ovakvih odluka. Jedan je populizam – da Vlada novcem poreznih obveznika kupuje simpatije tih istih poreznih obveznika-glasača prividnim rješavanjem problema, odnosno guranjem problema pod tepih, drugi je da Vlada pojma nema šta radi, prosto rečeno da su neznalice, i treći je da Vlada svjesno pogoduje određenom krugu ljudi – privatnika. Šta je tačno u pitanju, znaju Forto i Konaković.

PROČITAJTE I...

Vrlo je potrebno uočiti da dirigirane migracije preko Bosne i Hercegovine predstavljaju ogroman sigurnosni izazov i prijetnju u prvom redu za Bošnjake. Macron je izrekao nesuvislost o tzv. džihadistima povratnicima koja se oslanja na narativ Christophera Delisa, a koji opet uporište ima u velikosrpskoj propagandi s početka devedesetih godina 20. stoljeća.

Sve ovo možda i ne bi bilo toliko alarmantno da nije činjenice da se baš u ovom kontekstu dešava gotovo sinhronizirano etiketiranje BiH kao “tempirane bombe” ili “legla džihadista” od mnogo važnijih političkih faktora iz Evrope i svijeta.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!