fbpx

Stotinu brojeva Stava!

Ni Stav nije odgovarao mnogima pa, čim je lansiran, a ovim izdanjem obilježavamo dvije godine izlaženja i stoti broj, bio je etiketiran i napadan. Predviđali su nam vijek od dva mjeseca i desetak brojeva, s nama su se ismijavali, prozivali su nas nacionalistima, fašistima i radikalima, iako mi nikada nismo bošnjački identitet promatrali jednoobrazno prihvaćajući podjelu na “zelene” nacionaliste i “crvene” antifašiste, iako mi nikada nismo bosanskohercegovački identitet promatrali kao ekskluzivni prostor samo Bošnjaka.

Pred vama je novo, 100. po redu izdanje magazina Stav.

U uvodniku broja, Filip Mursel Begović piše o dvije godine izlaženja i stotinu brojeva magazina.

“Ni Stav nije odgovarao mnogima pa, čim je lansiran, a ovim izdanjem obilježavamo dvije godine izlaženja i stoti broj, bio je etiketiran i napadan. Predviđali su nam vijek od dva mjeseca i desetak brojeva, s nama su se ismijavali, prozivali su nas nacionalistima, fašistima i radikalima, iako mi nikada nismo bošnjački identitet promatrali jednoobrazno prihvaćajući podjelu na “zelene” nacionaliste i “crvene” antifašiste, iako mi nikada nismo bosanskohercegovački identitet promatrali kao ekskluzivni prostor samo Bošnjaka. Bilo je uzalud, umjetno nametnuta podjela na vjernike i sekulariste, “zelene” i “crvene”, što god da smo pisali, određivala je i našu poziciju na medijskoj sceni. I neka je, ali neće nas uvjeriti u to da se kompleksaški izvinjavamo za ono u što vjerujemo i za ono oko čega, pobogu, imamo vlastiti stav, niti će nas natjerati da se mimo vlastite savjesti pretvorimo u ono što su nam umjetnom podjelom predodredili.”

Za Stav govori akademik Abdulah Sidran.

“Prošao sam pakao sotonističkog nasilja što ga je nada mnom i nad mojom porodicom vršila ta osoba. Sada mi se najvažnijim čini da se stanovništvu Bosne i Hercegovine pokaže da se u toj osobi krije opasan prevarant i beskrupulozan kriminalac širokog spektra djelovanja. To podrazumijeva prevare, prijetnje i ucjene kojima se uništavaju porodice, rasturaju brakovi i upropaštavaju pojedinačni ljudski životi”, kaže Sidran u tekstu pod naslovom: “Raskrinkao sam prevaranticu Irinu Lovrić”

Tema ovoga broja su najave HNS-a o osnivanju trećeg entiteta.

Između ostalog, analiziramo zašto zasjedanje HNS-a ovoga puta nije proteklo u atmosferi općeg slaganja i oduševljenja svakim prijedlogom prvog čovjeka najjače hrvatske stranke u BiH. Po prvi put bilo je i disonantnih tonova koji zasigurno nisu godili uhu predsjednika HDZ-a

Pišemo i o presudama za ratne zločine u Njemačkoj, zemlji čiji su sudovi, nakon haškog Tribunala i Suda BiH, presudili najviše ratnih zločinaca.

Sudije njemačkih sudova vode se stavom Saveznog vrhovnog suda Njemačke da se genocid može počiniti unutar ograničenog geografskog područja. Namjera “djelomičnog” uništenja grupe tumači se kao namjera da se uništi neka grupa unutar geografskog područja

Donosimo priču o agresiji na Bosnu i Hercegovinu na filmskoj traci

Filmovi s ratnom ili poslijeratnom tematikom preplavili su kinematografije jugoslavenskih zemalja, pa se s vremena na vrijeme činilo da se vodi neki novi rat, onaj filmski, u kojem se režiseri različitih nacionalnosti takmiče ko će snimiti šokantniju i provokativniju priču i njome više zadiviti zapadni svijet. To je u mnogome doprinijelo iskrivljavanju prave istine i relativiziranju agresije i genocida u BiH

Predstavljamo Projekt “Prijedor’92” Anite Zečić, talentirane mlade žene iz Prijedora koja posljednja četiri mjeseca radi na svom diplomskom ispitu nazvanom “Prijedor’92”, umjetničkoj instalaciji koja podsjeća na nevine žrtve njenog grada iz ljeta 1992. godine

Bili smo na promociji solo albuma Zeleta Lipovače.

Lipovača nas je počastio vanserijskim albumom, gdje njegov autentični ton itekako dolazi do izražaja. Ovaj je album nastavak njegovog vandimenzionalnog umjetničkog putovanja koje nam je preneseno i kazano njegovim autentičnim gitarskim tonom”

Detaljno pišemo o inicijativi da se sevdalinka upiše na Listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa UNESCO‑a

Zašto turiste još fascinira umjetnost preživljavanja u opkoljenom Sarajevu možete saznati u tekstu  „Kako na pola cipele ispeći hljeb i ugrijati se“.

Ratna historija i opsada Sarajeva postali su s vremenom turistička atrakcija glavnog grada Bosne i Hercegovine. Istražili smo šta se nudi u okviru sarajevskih ratnih tura i šta to sve zanima strane turiste.

Donosimo profil Rogera Federera, najboljeg tenisera u historiji ovog sporta.

Pobijedivši starost i povredu zbog koje je pola godine pauzirao od igranja na turnirima, Roger Federer uspio je poraziti i svog najvećeg rivala Rafaela Nadala, još jednom dokazujući da je ne samo najveći teniser svih vremena već i jedan od najboljih sportista u povijesti, ali i da godine umjetnicima ne moraju biti prepreka.

Novi broj Stava u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, drugog februara, širom Bosne i Hercegovine.

 

 

 

PROČITAJTE I...

Praktično, posljednji dan, kada smo mi rekli porodici da se očekuje smrtni ishod predsjednika Izetbegovića za dan-dva, on je primio tadašnjeg predsjednika turske Vlade Recepa Tayyipa Erdogana. Ta njegova snaga je bila fascinantna, rekao je ranije u ekskluzivnom intervjuu za AA prof. dr. Enver Raljević, dugogodišnji šef Klinike za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam KCUS-a i šef konzilija koji je liječio Izetbegovića

Boraveći u zatvoru u Foči nakon sudskog procesa na nivou Okružnog suda u Sarajevu, zatim Vrhovnog suda BiH i na kraju Saveznog suda Jugoslavije, Alija Izetbegović je 8. aprila 1986. godine podnio saveznom javnom tužiocu Zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv presude Saveznog suda 1985., i Okružnog suda u Sarajevu 1983. i Vrhovnog suda BiH 1984. godine. Ovaj dokument, koji je Izetbegović ispisao rukom pa prekucao na pisaćoj mašini i koji je, treba to naglasiti, bio posljednje pravno sredstvo kojim se Izetbegović uopće mogao braniti nakon presude Saveznog suda, na najbolji način svjedoči njegovu nevjerovatnu upućenost u detalje krivičnog prava. Istovremeno, ovaj dokument otkriva Aliju Izetbegovića i kao izuzetnog “čitaoca” koji je kadar dekonstruirati tri presude tako moćno i uvjerljivo da se postavlja pitanje kako je uopće bilo moguće donijeti osuđujuću presudu, čak i u jednom montiranom procesu kakav je bio Sarajevski proces. Dokument je ispisan na četrdeset stranica, pa ćemo, zbog dužine teksta, jedan njegov dio prepričati, a drugi citirati. Posebno je zanimljivo što se Izetbegović u tekstu ponajviše bavi Islamskom deklaracijom, djelom koje je i dalje predmetom javnih rasprava. Izetbegović ne ostavlja prostora sumnji da to nije njegovo autorsko djelo, već potvrđuje autorstvo i uvjerljivo brani svoja stajališta

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!