fbpx

Stolački inat-spomenici

Priča o spomenicima u Stocu aktuelna je i ovih dana. Naime, privodi se kraju gradnja spomenika šehidima i poginulim borcima Armije RBiH u blizini džamije, u samoj staroj jezgri grada.

 

Godinama nakon rata jedna od najaktuelnijih priča o Stocu jeste i ona o njegovim spomenicima. Prvo ona o spomeniku Stočaninu Mustafi Golubiću, pripadniku “Mlade Bosne”, pripadniku “Crne ruke”, jednom od čelnika Komunističke partije Jugoslavije, sovjetskom obavještajcu rođenom 1890. godine u Stocu, a strijeljanom u Beogradu tokom Drugog svjetskog rata.

Nema više Golubićeve biste, a bila je aktuelna i priča o spomeniku palim borcima antifašističkog rata koji se nalazio ispred zgrade osnovne škole, a kojeg također nema. Pa je onda dugo bila aktuelna priča o spomeniku pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane. Podignut je ispred nekadašnje robne kuće koja je postala crkva, uz protivljenje bošnjačkih predstavnika u lokalnoj vlasti, ali uz pokroviteljstvo tadašnje predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto.

Pa je onda bila aktuelna priča o spomeniku don Ivanu Musiću, na kojem je stajalo da je podignut “osloboditelju Stoca od višestoljetnog robovanja Turcima”. Pa onda spomenik blajburškim žrtvama, podignut pored srednjovjekovne nekropole stećaka u Radimlji, na ulazi ili na izlazu iz Stoca, ovisno kojim pravcem dolazite u taj grad.

Priča o spomenicima u Stocu aktuelna je i ovih dana. Naime, privodi se kraju gradnja spomenika šehidima i poginulim borcima Armije RBiH u blizini džamije, u samoj staroj jezgri grada. Gradnju spomenika pripadnicima Armije Republike Bosne i Hercegovine opstruira lokalna vlast predvođena načelnikom Stjepanom Boškovićem.

Naime, potpuno su se oglušili na zahtjev stolačkih Bošnjaka da im se izda dozvola za gradnju. Zahtjev je podnošen dva puta. Ni na jedan od njih nije odgovoreno. Ni pozitivno, ni negativno. Općinske službe oba su zahtjeva, naime, potpuno ignorirale.

Stoga su stolački Bošnjaci odlučili izgraditi spomenik. Pa šta košta, da se plati. Čak i po cijenu da općinske vlasti narede njegovo rušenje jer za gradnju nema dozvole. /N. H./

PROČITAJTE I...

I ko još ozbiljan misli da Abazović s njegova četiri poslanika može demokratizirati četništvo i sekularizirati SPC? Zbog toga će Dritan Abazović ostati upamćen ili kao najveća politička naivčina ili kao alter ego njegovog sunarodnjaka Rahmana Morine. Mržnja u politici nije saveznik, a upravo ona vodi Abazovića u političkim odlukama i sklapanju saveza. Njegova mržnja spram Đukanovića veća je nego briga za opstanak države. U međuvremenu, srpska elita u Beogradu sve posmatra i traži načine kako da svoj plan dovede do kraja

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!