Stoj, Halide, kud si, bolan, kren’o

Pojedini zlobnici možda bi primijetili da intrigantna odluka Muslimovića da se tek sada politički angažira možda ima neke veze s optužbama njegove menadžerice da ju je fizički napao, što u novoj Muslimovićevoj stranci PDA odbacuju kao gnusnu laž.

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ

 

Uobičajeno predizborno pojačavanje stranačkih redova s osobama s estrade nije mimoišlo niti ove izbore. Na sve strane možemo čitati o novopečenim političarima koji su se odlučili ostaviti mikrofona te svojim angažmanom, neki bi rekli uhljebljenjem, pomoći “napaćenom narodu”.

Jedno on najzvučnijih imena jeste Halid Muslimović, nekadašnja folk-zvijezda, koji se kao “umjetnik i poduzetnik” odlučio angažirati u PDA Mirsada Kukića.

Muslimović je objasnio da je kandidaturu za Narodnu Skupštinu manjeg bh. entiteta prihvatio nakon poziva Mirsada Kukića i Azre Pašalić, te da sebe vidi na nekoj poziciji vezanoj za “sport i kulturu”.

Pojedini zlobnici možda bi primijetili da intrigantna odluka Muslimovića da se tek sada politički angažira možda ima neke veze s optužbama njegove menadžerice da ju je fizički napao, što u novoj Muslimovićevoj stranci PDA odbacuju kao gnusnu laž.

O konkretnim ideološkim pozicijama Halida Muslimovića još se ništa pouzdano ne zna, a možda je i zlurado postavljati takva pitanja u njegovom slučaju.

No, sudeći prema njegovim izjavama da mu je najteži dan u životu bio kada je umro Josip Broz Tito, što je za nekoga iz ubijenog Prijedora naprosto suluda izjava, kao i da problematizira političare iz Sarajeva a ne Banje Luke, izgleda da je lonac našao poklopac, ili bolje rečeno: kakva stranka – takvi joj i kadrovi.

PROČITAJTE I...

Trumpova odluka da pozove islamiste da posjete Camp David bila je veoma neobična, i to samo tri dana prije osamnaeste godišnjice napada 11. septembra, ali Trump je u tome vidio dobru priliku za neke glasove na narednim izborima, unatoč činjenici da sukob s Afganistanom nikada nije bio na njegovom dnevnom redu niti je ikad posjetio svoje trupe u toj zemlji.

Izetbegovića napadaju kao čovjeka koji je bio na čelu države kada je ona stekla nezavisnost s namjerom da se preko njega osporava i osakati sama država, kao čovjeka koji je upravljao procesima kada su Bošnjaci vratili svoje ime i kada su započeli s finalnim zaokruživanjem vlastitog identiteta, i to s razlogom da se ospori sam identitet Bošnjaka u širokom rasponu od jezika i književnosti pa do samobitnosti i postojanja kao autentični evropski narod. Napadaju ga kao čovjeka koji je bio na čelu odbrane od agresije i na čelu Armije RBiH s namjerom da se ospori pravedna borba bošnjačkog naroda, i na kraju kao čovjeka koji je bio na čelu SDA ne bi li se osporila ta stranka u današnje vrijeme. Ako nije moguće ostvariti ove ciljeve, tada se pristupa također jednoj vrlo perfidnoj strategiji – izjednačavanju dviju vrlo agresivnih nacionalnih politika s onom bošnjačkom.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!