Stazama smrti

Smisao ''Marša mira'' i jeste da se oda počast ubijenim Bošnjacima Srebrenice i pruži podrška preživjelim, kojih je nažalost iz godine u godinu sve manje. Na ovoj trasi smo u posljednje tri godine pronašli posmrtne ostatke, odjeću, obuću i razne lične predmete. Učesnici ''Marša mira'' imat će priliku da to vide, ali će biti zabranjeno da se to dira ili nosi, kaže Munir Habibović, jedan od preživjelih iz jula 1995. godine

Piše: Adem MEHMEDOVIĆ

Svake godine hiljade učesnika “Marša mira” iz Bosne i Hercegovine, dijaspore i cijelog svijeta početkom jula pređe put duži od stotinu kilometara od Nezuka do Srebrenice, sjećajući se hiljada žrtava genocida nad Bošnjacima koji su u Srebrenici i njenoj okolini prije 24 godine počinile vojne i policijske snage Republike Srpske.

Prije nekoliko dana organiziran je obilazak deset kilometara staze kojom će ove godine prvi put proći učesnici ”Marša mira”. Riječ je o dijelu staze Kamenice – Kameničko brdo – Buljim. Dio je to puta smrti koji su Bošnjaci nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine morali preći kako bi se domogli slobodne teritorije. Rijetki su uspjeli doći do teritorije Bosne i Hercegovine pod kontrolom Armije RBiH. Nažalost, mnogi su ubijeni i njihove kosti još leže po podrinjskim vrletima. Prema svjedočenjima preživjelih, na ovoj lokaciji za jedan dan policajci i vojnici RS ubili su više od hiljadu Bošnjaka.

Nekoliko hiljada učesnika ”Marša mira” prošle godine trebalo je prvi put proći ovim dijelom trase, ali loši vremenski uvjeti su spriječili prolazak. Iz pododbora za ‘“Marš mira” kažu da je prošlogodišnji ”Marš mira” bio najteži, ali se nadaju da će vremenske prilike ići naruku učesnicima tokom ovogodišnjeg ”Marša mira”.

”Već tri godine radimo na ovome kako bismo vratili autentičnu stazu iz 1995. godine. Smisao ‘Marša mira’ i jeste da se oda počast ubijenim Bošnjacima Srebrenice i pruži podrška preživjelim, kojih je, nažalost, iz godine u godinu sve manje. Na ovoj trasi smo u posljednje tri godine pronašli posmrtne ostatke, odjeću, obuću i razne lične predmete. Učesnici ‘Marša mira’ imat će priliku da to vide, ali će biti zabranjeno da se to dira ili nosi”, kaže Munir Habibović, jedan od preživjelih iz jula 1995. godine i predsjednik pododbora za ”Marš mira 2019”.

”Marš mira” održava se svake godine u sklopu obilježavanja 11. jula – godišnjice genocida nad Bošnjacima “sigurne zone UN-a” Srebrenica, s ciljem odavanja počasti žrtvama. Kolona učesnika, koja svake godine broji hiljade ljudi iz cijelog svijeta, kreće iz Mjesne zajednice Nezuk (Sapna) i u periodu od tri dana prelazi put dug oko stotinu kilometara da bi došla do Potočara.

“Plan je ove godine da provedemo učesnike ‘Marša mira’ originalnom trasom do Buljima u dužini od 10-ak kilometara. Na ovom mjestu 1995. godine smo u jednom danu izgubili oko 1.000 ljudi. Do sada nismo bili u mogućnosti da učesnike ‘Marša mira’ provedemo ovim dijelom, koji je i najteži, najzahtjevniji. Razloga je mnogo, ovaj dio staze je nepristupačan, bio je miniran. Sve smo to uspjeli otkloniti i, eto, vjerujemo da ćemo ove godine uspjeti”, ističe Habibović, napominjući da je veliku pomoć u uređenju trase pružilo Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica.

U proteklom periodu na uređenju trase svakodnevno je radio i Ramiz Nukić sa svojim sinovima. Ramiz Nukić je iz bratunačkog sela Kamenice, a već više od 14 godina u šumama u blizini kuće sakuplja kosti Bošnjaka ubijenih u julu 1995. godine dok su poslije pada Srebrenice pokušavali doći do slobodne teritorije. U rodno selo, ispod Kameničkog brda i zloglasne Bukve, gdje je najviše žrtava pobijeno, vratio se s porodicom 2004. godine. Od tada pa do danas u šumama je pronašao oko 260 posmrtnih ostataka ubijenih bošnjačkih civila.

”Kada sam počeo skupljati kosti ubijenih, bio sam zaprepašten koliko je skeleta bilo, kostiju, odjeće, obuće. I koliko još kriju ove naše vrleti ovdje, potoci i njive. Kosti k’o kosti, razbacane po šumama i njivama, teško je bilo prepoznati oca i braću. Odlučio sam da ih počnem kupiti, zapravo, da pronalazim kosti, a nakon toga zovem Institut za traženje nestalih da im pomognem. Pronađeni će na kraju kada budu identificirani pronaći svoj mir, a ujedno će i porodice naći mir, znat će se gdje je grob njihovog oca, brata, supruga i moći će otići obići, proučiti nešto. Iz godine u godinu sve se teže nalaze tijela. Meni je cilj da pronađem što više tijela jer znam kako je meni bilo tražiti braću i oca, zato znam bol svake majke. Želja mi je da se pronađu svi ubijeni, svi nestali. U ovim šumama sam izgubio dva brata i oca. Ja sam njih pronašao, ukopani su u Potočarima, ali mnogi nisu našli svoje. Nažalost, možda neki nikad neće biti pronađeni”, kaže Ramiz.

Vahidin Hadžić je u julu 1995. godine tek postao punoljetan. Nakon pada Srebrenice, krenuo je prema slobodnoj teritoriji ne sluteći šta ga čeka.

”Bio sam na ovom dijelu u julu 1995. godine, kod te zloglasne Bukve. Bio sam ranjen. Mnogo mojih komšija, prijatelja, ostalo je u ovim šumama, neki od njih još nisu pronađeni i dostojanstveno ukopani. Bilo je to sve stravično kad je ta Bukva pala, ili šta joj se već desilo. Pucalo je na sve strane, oko mene su bili mrtvi ljudi. Padali su kao pokošeni. Vladala je panika. Nekako sam se uspio izvući odavde, ali u nastavku puta prema slobodi bilo je i gore”, svjedoči Vahidin Hadžić.

“Marš mira Nezuk – Potočari” i ove je godine, pored komemoracije i dženaze žrtvama 11. jula, jedna od glavnih aktivnosti obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice. Održava se od 8. do 10. jula. Na trasi od Nezuka do Potočara učesnici su ranijih godina prolazili maršrutom: Nezuk – Baljkovica – Parlog – Crni vrh – Snagovo – Liplje – Jošanica – Donja Kamenica – Bakrači – Glodi – Udrč – Cerska – Kaldrmica – Đugum – Mravinjci – Burnice – Kameničko brdo – Ravni Buljim – Jaglići – Šušnjari – Budak – Potočari (Memorijalni centar).

Na ovogodišnjem “Maršu mira” očekuje se više od pet hiljada učesnika koji će preći put duži od stotinu kilometara. Kako kažu iz Organizacionog obora za obilježavanje 24. godišnjice genocida nad Bošnjacima ”sigurne zone UN-a” Srebrenica, učesnici ”Marša mira” koji dolaze organizirano iz cijelog svijeta tokom puta u trajanju od tri dana imat će priliku da čuju svjedočenja preživjelih i pogledaju dokumentarne filmove o stradanju i genocidu.

 

PROČITAJTE I...

Njegova žrtva ostat će zabilježena kao veliki zalog konačnoj pobjedi kojom je 12. septembra 1994. godine prekinuta višednevna neprijateljska ofanziva i osujećen plan Ratka Mladića o razdvajanju Bihaćkog okruga na dva dijela

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!