fbpx

STAV U SAD: Nijedna nesreća ne dolazi sama

Upravo u danima kada se, nakon što je širenje pandemije blago usporeno, počinje polahko, postepeno i kontrolirano otvarati, Ameriku pogađaju neredi kakvi u toj zemlji, ako je sudeći po njhovoj masovnosti, nisu viđeni još od 1968. godine, kada je ubijen Martin Luther King Jr, čovjek koji i danas simbolizira borbu Afroamerikanaca za ravnopravnost

 

Piše: Nevzet HODŽIĆ

Amerika je, bez ikakve dileme, zemlja koja je, u svakom smislu, najteže pogođena pandemijom izazvanom virusom korona. Broj zaraženih (sigurno i zbog efikasnog testiranja) popeo se na gotovo dva miliona, a broj smrtnih slučajeva prešao je stotinu hiljada. Zbog pandemije, cijela zemlja zatvorena je od polovine marta, poslovi su prepolovljeni, a gotovo sve uslužne djelatnosti, od kojih živi ogroman broj Amerikanaca, svedene su na minimum. Više od četrdeset miliona radnika ostalo je bez posla i sve oči uprte su u državu, koja treba riješiti nagomilane probleme.

I upravo u danima kada se, nakon što je širenje pandemije blago usporeno, počinje polahko, postepeno i kontrolirano otvarati Ameriku pogađaju neredi kakvi u toj zemlji, ako je sudeći po njhovoj masovnosti, nisu viđeni još od 1968. godine, kada je ubijen Martin Luther King Jr, čovjek koji i danas simbolizira borbu Afroamerikanaca za ravnopravnost. I ovog puta uzrok pobune itekako ima veze s do sada neizliječenom i, reklo bi se, akutnom američkom bolešću – rasizmom. Video na kojem se vidi kako tamnoputi George Floyd umire dok mu bijeli policajac Derek Chauvin kleči na vratu zapalio je američku javnost i izazvao strašan gnjev, pogotovo među afroameričkim stanovništvom. Četrdesetšestogodišnji Floyd, već savladan i svezan, oboren na tlo, očajnički moleći da ga puste jer ne može disati, izdahnuo je nakon osam minuta.

Prema zvaničnom policijskom izvještaju, četverica policajaca su ga uhapsila jer ga je jedan trgovac, tinejdžer, prijavio da je cigarete platio falsificiranom novčanicom od dvadeset dolara. Da sve bude još tragičnije, ispostavilo se da je novčanica kojom je nesretni Floyd platio cigarete bila ispravna. Za mnoge, bio je to još jedan u nizu zločina koje je policija počinila nad nedužnim čovjekom samo zbog njegove boje kože.

Ubistvo se dogodilo 25. maja u večernjim satima u Mineapolisu, a već sutradan u istom gradu započeli su mirni protesti “Protiv rasizma i policijskog nasilja”, nakon čega su se velikom brzinom proširili po cijeloj Americi. Kako je rastao broj demonstranata, mirni protesti pretvorili su se u mnogim gradovima u nasilje, paljevinu i masovnu pljačku. U Chicagu, Philadelphiji, Atlanti, New Yorku i drugim metropolama došlo je do žestokih okršaja demonstranata i policije. U dvanaest saveznih država (Washington, Illinois, Calfionia, Utah, Colorado, Minnesota, Visconsin, Missouri, Georgia, Tennessee, Ohio i Kentucky) mobilizirana je Nacionalna garda, a u mnogim gradovima uveden je policijski sat, što nije zabilježeno duže od pola stoljeća.

U međuvremenu su sva četiri policajca otpuštena iz službe, Dereck Chauvin uhapšen je i optužen za ubistvo, a već u ponedjeljak se našao na prvom suđenju. Prema riječima nadležnog tužioca Mikea Freemana, ovo je do sada najbrže podignuta optužnica protiv jednog policajca, a najavljene su i optužnice protiv ostale trojice.

Iako je cjelokupna američka javnost najteže osudila ovu potpuno nepotrebnu upotrebu sile, svi Amerikanci ne gledaju isto na demonstracije. Jedni proteste smatraju opravdanim, a drugi ih vide kao namjerno izazivanje nasilja i haosa. A očito je da ni svi demonstranti nisu imali iste namjere. Dok su jedni mirnim protestima željeli iskazati svoje nezadovoljstvo izazvano nepravdom i rasnom diskriminacijom noseći transparente na kojima je pisalo: Pravda za Floydea, Zaustavite brutalnost policije ili I životi crnaca su važni, drugi su čitavu situaciju iskoristili za vandalizam i otimačinu. Tako su u Philadelphiji, dok su se ispred zgrade gradskih vlasti održavali mirni protesti, u isto vrijeme na drugom kraju grada vandali uništavali sve na šta su naišli.

Demonstracije su održane osamdeset gradova diljem zemlje, a u dvadesetak većih gradova došlo je do žestokih sukoba između demonstranata i policije. U mnogim gradovima demonstranti su palili policijska i civilna auta, razbijali izloge i pljačkali trgovine. U Chicagu je, naprimjer, uništeno i opljačkano na desetine trgovina i nekoliko trgovačkih centara, nakon čega su prodavnice hrane, koje nijedan dan tokom pandemije nisu prestajale s radom, tokom vikenda zatvorene, a u centru grada obustavljen je i javni saobraćaj.

Za samo dva dana uhapšeno je skoro tri hiljade ljudi. Vandali su koristili lopate, drvene palice, metalne šipke i zapaljive koktele, a policija pendreke, gumene metke i suzavce.

Reakcije zvaničnika, u najmanju ruku, podijeljene su, ako ne i oprečne. Dok gradonačelnik Philadelphije Jim Kenney demonstrante naziva anarhistima, šef policije u Houstonu, gradu u kojem je George Floyd rođen, pridružio se demonstrantima, zahtijevajući promptno hapšenje Derecka i njegove trojice kolega. Dvojica policajaca u Atlanti dobili su otkaz zbog korištenja gumenih metaka u sukobu s demonstrantima, a u jednom gradu u Californiji, demonstrantima su se, prije policije, suprotstavile organizirane desničarske grupe. Dok su neke lokalne vlasti od početka izbijanja nereda naređivale snažnu upotrebu sile, s ciljem uspostavljanja reda na ulicama, drugi gradonačelnici i guverneri to su činili tek onda kad su vidjeli da stvari izmiču kontroli.

Demonstranti su bacali cigle i flaše i na Bijelu kuću, u kojoj je nekoliko sati ostao blokiran i predsjednik Trump. A on se za to vrijeme oglašavao na Twitteru, nazivajući demonstrante anarhistima i optužujući gradonačelnike i guvernere iz suparničke partije da su slabići, ali da su dužni uspostaviti “zakon i red” na ulicama svojih gradova. S druge strane, njegov protukandidat na ovogodišnjim predsjedničkim izborima demokrata Joe Biden na svom profilu na Instagramu poručio je da osjeća istu bol i isti bijes kao i demonstranti, ali i da ne smiju dopustiti da ih ta osjećanja unište.

Naredni predsjednički izbori su za nekoliko mjeseci i nema nikakve sumnje da će ovi događaji, kao i reakcije kandidata u javnosti, značajno utjecati na rezultate. Međutim, po svemu sudeći, kako god se događaji budu odvijali, suzbijanje rasizma, nejednakosti, straha i predrasuda kao iskonskih unutrašnjih problema američkog društva neće zavisiti, kako nije ni ranije, samo od toga ko sjedi u Bijeloj kući.

PROČITAJTE I...

Knezović je upao u sevdah i ekstazu proslavljajući izborne rezultate u Novom Travniku, gdje je Konakovićev NiP guranjem svoga kandidata za načelnika općine podijelio bošnjačko glasačko tijelo i donio pobjedu kandidatu HDZ-a. “Sjajno je gledati kako Hrvati vraćaju Središnju Bosnu, kolijevku hrvatstva... Dite vraćamo materi i uskoro mu dajemo ime”, klikće Knezović i u vjersko-nacionalnom zanosu poentira: “Zvat će se Republika Herceg-Bosna i svi ćete biti pozvani na krštenje!”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!