fbpx

“Stav” u posjeti bošnjačkim džematima u Klagenfurtu i Liezenu: Novi islamski centri kao temelj očuvanja identiteta

Sakib-efendija Zekan, imam džemata Liezen, ističe da su Bošnjaci odlično primljeni u ovom gradu i da džemat ima izuzetnu saradnju s gradskim vlastima. Tvrdi da za bošnjačku zajednicu “Islamski centar Liezen” znači, prije svega, garanciju da mogu upražnjavati svoje vjerske obaveze i kulturne potrebe te da nesmetano mogu razmišljati o islamskoj budućnosti svoje djece

 

Piše: Adis TANOVIĆ

Islamski kulturni centar “Gazi Husrev-beg” u Klagenfurtu osnovan je još 1994. godine. Nakon kraćeg vremena džemat je, u neposrednoj blizini centra ovog grada, na adresi Villacher Straße 99, otkupio prostorije u kojima i trenutno boravi. Džemat ima približno 300 aktivnih članova.

Nermin Haman, predsjednik džematskog odbora, ističe da se u džematu klanjaju svi namazi. “Jedna od najznačajnijih aktivnosti džemata ‘Gazi Husrev-beg’ jeste održavanje vjerske nastave za djecu subotom i nedjeljom. Nastava se odvija u prostorijama džemata paralelno sa školskom godinom. Trenutno mektepsku nastavu pohađa osamdesetero djece, od toga njih 50% pohađa redovno nastavu. Na kraju svake mektepske godine, uz pomoć roditelja i djece, održava se centralna manifestacija ‘Završni mektebski ispiti’, na kojoj naša djeca pred velikim brojem vjernika i uvaženih gostiju prezentiraju stečeno znanje. Također, tokom sedmice se održava hifz Kur’ana za djecu, kao i sufara za odrasle. U skladu s mogućnostima organiziraju se promocije knjiga. Džemat prati i značajnije datume islamskog kalendara kao i historije Bosne i Hercegovine, kada se organiziraju posebne manifestacije i programi”, kaže Haman.

U martu 2014. godine pokrenuta je akcija prikupljanja sredstava za izgradnju novog vjerskog objekta u Klagenfurtu. Na početku skromna ideja prerasla je u projekt izgradnje islamskog kulturnog centra s džamijom.

“Uz Allahovu pomoć i uz pomoć naših vjernih džematlija i vakifa u martu 2016. godine Islamski kulturni centar ‘Gazi Husrev-beg’ kupio je 4.936 kvadratnih metara zemlje u blizini samog centra Klagenfurta. Te godine, 30. juna, otplaćeno je cjelokupno zemljište. Nakon toga pristupilo se izradi idejnog rješenja. U maju 2018. godine projekt je predan Gradu uz formalan zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole. U februaru 2019. džemat je dobio građevinsku dozvolu, a kamen temeljac položen je u septembru 2019. godine. Već u oktobru počeli su prvi radovi, a danas su ti radovi u punom zamahu i gradnja džamije napreduje svaki dan. Cijeli projekt finansira se isključivo donacijama, najvećim dijelom članova džemata”, naglašava predsjednik džematskog odbora Nermin Haman.

Haman dodaje da je prvi i višegodišnji imam džemata “Gazi Husrev-beg” bio Sulejman-efendija Šabanović. Potom je džemat kraće vrijeme predvodio Armin-efendija Muftić, pa Ishak-efendija Ahmetović, Hamed-efendija Pehlić te Abdulmalik-efendija Husić. “Trenutno je imam našeg džemata hafiz Omer-efendija Bušatlić, koji je u džemat došao 2010. godine”, govori Haman.

Napominje da se uz minimalne uvjete u novu džamiju džemat planira useliti do kraja 2020. godine. Oficijelno otvorenje džamije u najvećoj mjeri zavisi od donacija, iako su, dodaje, dosadašnjim odzivom džematlija i prijatelja džemata prezadovoljni.

“Na osnovu onoga što naš imam iznosi svake godine kada podnosi izvještaj o svome radu, mogao bih reći da je mekteb bolji dio našeg džemata. Prednost muslimana u Austriji u tome je što djeca izučavaju islam kao školski predmet / vjeronauku u toku osnovnog obrazovanja. I pored ove dvije mogućnosti (mekteb i vjeronauka), još ima muslimana i naših Bošnjaka čija djeca ne pohađaju ni jednu od ove dvije mogućnosti. Iako je taj broj mali, naša je obaveza da dodatno povedemo računa i o njima tako što bismo im predstavili drugačiji pristup i rad u odnosu na postojeći”, poručio je Haman.

“Islamski centar Liezen”

Sjeverno od Klagenfurta krenuli smo put Liezena, gradića smještenog u centralnom dijelu Austrije, na pola puta između Salzburga i Graza. Razlog je bila posjeta istoimenom džematu, koji uskoro počinje graditi islamski centar u srcu ovog predivnog planinskog grada.

Sakib-efendija Zekan, imam džemata Liezen, ističe da su Bošnjaci odlično primljeni u ovom gradu i da džemat ima izuzetnu saradnju s gradskim vlastima. Tvrdi da za bošnjačku zajednicu “Islamski centar Liezen” znači, prije svega, garanciju da mogu upražnjavati svoje vjerske obaveze i kulturne potrebe te da nesmetano mogu razmišljati o islamskoj budućnosti svoje djece.

“Džemat Liezen osnovan je u septembru 1994. godine, što je nastavak aktivnosti po pitanju potrebe za džematom grupe ljudi u obližnjem Windischgarstenu. Želja za vlastitim prostorom postojala je duže vrijeme, budući da se za džematske prostorije od samog početka izdvajaju velika sredstva na ime najamnine. U posljednjih nekoliko godina imali smo konkretnih ponuda za rješenje ovog pitanja i uz zahvalu Uzvišenom Allahu i svesrdnu pomoć naših prijatelja došli smo u posjed objekta, koji se nalazi u samom centru grada. Gradske vlasti Liezena od samog početka involvirane su u naše aktivnosti i s odobrenjem prihvataju naš projekt. Islamski centar, čija bi izgradnja trebala početi na proljeće, sadrži 550 kvadratnih metara korisnog prostora. Centralni (džamijski) dio ima kancelarije za imama i sekretara / predsjednika, sobe za goste, kafeteriju u gornjem dijelu, dok se u donjem dijelu nalaze: učionica, abdesthane, muška i ženska, prostor za organizaciju iftara i razne svečanosti”, navodi efendija Zekan.

Sakib-efendija Zekan ističe da na sprečavanju asimilacije Bošnjaka trebaju raditi zajedno država i Islamska zajednica u BiH, kroz kulturu, sport i druge segmente, a posebnu ulogu bi trebala imati porodica.

“Kroz razne aktivnosti i sadržaje trebamo jačati svijest Bošnjaka o važnosti domovine, njihovih korijena i porijekla. Bosanski jezik samo je jedan od veoma važnih segmenata za sprečavanje asimilacije naše omladine. U osnovnim školama naša djeca imaju mogućnost izbora učenja bosanskog jezika, ali, iz nepoznatih razloga, ta se opcija ne koristi dovoljno. Kao jedina organizirana bošnjačka zajednica pokušavamo kroz folklornu sekciju, sport, mekteb i druge aktivnosti uraditi sve što možemo da naša omladina, koja je dobro integrirana u austrijsko društvo, bude svjesna svoje vjere i svoga identiteta”, istakao je Sakib-efendija Zekan, imam džemata Liezen.

Slobodarska partija Austrije, prema dostupnim informacijama, tražila je zaustavljanje gradnje Islamskog kulturnog centra u Klagenfurtu. Predsjednika džematskog odbora džemata “Gazi Husrev-beg” Nermina Hamana pitali smo vrši li se još pritisak na džemat, odnosno je li dovedena u pitanje izgradnja Islamskog kulturnog centra “Gazi Husrev-beg” s džamijom.

HAMAN: Slobodarska partija posljednji mjesec davala je veći broj saopćenja za javnost u kojima su tražili javnu raspravu o gradnji džamije i u kojima su protestirali protiv načina na koji je džamija predstavljena građanima Klagenfurta. Ova partija, osim javnih saopćenja, formalno nije tražila da se obustavi gradnja džamije ili da se ospori validnost građevinske dozvole. Gradnja džamije ni u jednom momentu nije dovedena u pitanje, jer je u konkretnom slučaju riječ o temeljnim građanskim pravima i standardnoj građevinskoj proceduri. Trenutno nema nikakvih pritisaka koji se tiču gradnje džamije ili našeg džemata.

STAV: Koliko za Bošnjake i druge muslimane znači gradnja islamskog centra u Klagenfurtu?

HAMAN: Za našu zajednicu ovaj projekt znači koliko znači i gradnja vlastite kuće. Klagenfurt s ovom prelijepom džamijom dobija na svojoj punini za sve muslimane a posebno za članove našeg džemata. Možda je još samo džamija falila da se u Klagenfurtu osjećamo u potpunosti kao kod kuće, i kao svoj na svome.

STAV: Kako se može spriječiti asimilacija bošnjačke omladine u austrijsko društvo?

HAMAN: Projekt Islamskog kulturnog centra i slični projekti imaju za cilj da se sačuvamo asimilacije. Potrebno je jačati i ljudske resurse na ovom polju, jer trenutno osim imama džemata nemamo drugih uposlenika niti volontera koji bi se bavili pitanjem asimilacije. Uz infrastrukturne i ljudske resurse potrebno je i ciljano i planski raditi na sprečavanju asimilacije. Austrija u sklopu osnovnoškolskog obrazovanja nudi i bosanski jezik kao izborni predmet. Ne koriste svi ovu mogućnost. Naš džemat, također, ne nudi ciljano i plansko obrazovanje na polju očuvanja bosanskog jezika, osim činjenice da se mekteb odvija na bosanskom jeziku.

 

 

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!