Šta je ostalo od “Muslimanskog bratstva”

Hashim podsjeća da je “Muslimansko bratstvo” osvojilo većinu zastupničkih mjesta u Parlamentu Egipta 2012. godine, a 2013. imali su predsjednika, što dokazuje njihovu popularnost, iako se njegova prisutnost u javnosti od tada smanjivala. “Nakon Mursijeve smrti, vidjeli smo koliko veliki broj pristaša imaju”, dodaje Hashim. Izrazi sućuti stigli su iz inostranstva, od prognanih članova i pristaša “Muslimanskog bratstva”, od palestinskog “Hamasa” i tuniškog “Al Nahda”, a sućut je izrazio i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, čelnik stranke AKP.

Šest godina nakon što ih je egipatska vojska svrgnula s vlasti, “Muslimansko bratstvo” progonjeno je i prognano, njegovi su članovi ubijani, vlada Sjedinjenih Američkih Država želi ih smatrati terorističkom organizacijom, budući da su ih tako okvalificirali u Egiptu. 3. jula 2013. godine tadašnji ministar odbrane Abdel Fatah al-Sisi, sadašnji predsjednik Egipta, zadao je udarac čovjeku koji je godinu dana doveo “Bratstvo” na vlast – Mohamedu Mursiju. Mursi je umro prije nekoliko dana, 17. juna, dok je prisustvovao vlastitom suđenju, jednom od mnogih koja su uslijedila nakon što su uklonjeni s vlasti. Njegova smrt i gotovo neprimjetna dženaza u Egiptu označavaju sadašnjost “Muslimanskog bratstva”, koje je od najpopularnije stranke u zemlji postalo “teroristička organizacija”.

Nakon državnog udara koji je predvodio Al-Sisi, većina vođa “Bratstva” uhićena je ili je napustila zemlju, posebno nakon što je grupa proglašena terorističkom krajem 2013. godine. Mursi je uhićen i suđen, ostale vođe osuđene su na zatvorske kazne dok je duhovni vodič “Bratstva” Mohamed Badija osuđen na smrt i nekoliko doživotnih kazni. “Grupa se raspala zbog zatvaranja svojih vođa i bijega drugih u zemlje kao što su Katar, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo, ali nije nestala”, kazao je za EFE Amr Hashim, zamjenik direktora strateškog studijskog centra vlade Al Ahram.

“Bratstvo” je rođeno 1928. i pretrpjelo je teške udarce šezdesetih i sedamdesetih godina, a u manjoj mjeri osamdesetih i devedesetih. Lokalno su im izvori finansiranja desetkovani posljednjih godina, vlasti su zaplijenile stotine firmi i dobrotvornih organizacija “Bratstva” i na neki način zamrznule sredstva njegovih vođa i drugih osoba povezanih s njima, kao što je bivši nogometaš Mohamed Abu Trika.

Hashim podsjeća da je “Muslimansko bratstvo” osvojilo većinu zastupničkih mjesta u Parlamentu Egipta 2012. godine, a 2013. imali su predsjednika, što dokazuje njihovu popularnost, iako se njegova prisutnost u javnosti od tada smanjivala. “Nakon Mursijeve smrti, vidjeli smo koliko veliki broj pristaša imaju”, dodaje Hashim. Izrazi sućuti stigli su iz inostranstva, od prognanih članova i pristaša “Muslimanskog bratstva”, od palestinskog “Hamasa” i tuniškog “Al Nahda”, a sućut je izrazio i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, čelnik stranke AKP.

Ove je sedmice Al-Sisi izjavio da je Egipat uspio “uništiti infrastrukturu terorističkih organizacija” i uklonio “sile zla i tame”, izraz koji obično indirektno upućuje svojim protivnicima. Egipatski istraživač Evropskog univerzitetskog instituta Georges Fahmi izjavio je za EFE da “egipatske vlasti misle da su pobijedile u borbi protiv ‘Muslimanskog bratstva’, ali također znaju da je to najorganiziranija opozicijska skupina, s jakim vanjskim vezama, medijima i, prije svega, finansijskim sredstvima”. Al-Sisi očekuje da njegov američki kolega Donald Trump proglasi ovu organizaciju terorističkim pokretom, što bi značajno utjecalo na njihovu mrežu razgranatu širom svijeta. Oštra represija protiv organizacije i njezinih pristaša i zabrana spominjanja u egipatskim medijima vraćaju “Muslimansko bratstvo” u politički život u Egiptu, ali neki glasovi sugeriraju da bi Mursijeva smrt mogla otvoriti vrata razgovora s Vladom.

Fahmi kaže kako je jedno krilo te skupine čekalo ponudu za postizanje kompromisa s vladom od 2013. Međutim, “režim smatra da je pobijedio u borbi i da u ovom trenutku ne mora činiti nikakve ustupke”. Dodaje da je Mursi kao predsjednik Egipta bio jedina zajednička tačka između različitih skupina unutar “Bratstva” koja “nije formulirala koherentnu strategiju od 2013.” i da nedostatak strategije nikada nije bio očitiji. “Jedno krilo pokušalo je koristiti nasilje, ali nije uspjelo, što je ostavilo grupu bez strategije protiv vladinog političkog sistema”, dodaje Fahmi, koji navodi da su mladi razmišljali o opciji nasilnog puta od kojeg su odustali, shvativši da se ona ne isplati u trenutnim okolnostima.

PROČITAJTE I...

Vrlo je potrebno uočiti da dirigirane migracije preko Bosne i Hercegovine predstavljaju ogroman sigurnosni izazov i prijetnju u prvom redu za Bošnjake. Macron je izrekao nesuvislost o tzv. džihadistima povratnicima koja se oslanja na narativ Christophera Delisa, a koji opet uporište ima u velikosrpskoj propagandi s početka devedesetih godina 20. stoljeća.

Sve ovo možda i ne bi bilo toliko alarmantno da nije činjenice da se baš u ovom kontekstu dešava gotovo sinhronizirano etiketiranje BiH kao “tempirane bombe” ili “legla džihadista” od mnogo važnijih političkih faktora iz Evrope i svijeta.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!