Šta djeca znaju o zavičaju

Iz podgoričkog Centra za građansko obrazovanje ocijenili su da je selektivnim odabirom događaja očigledno došlo do narušavanja naučnog principa, te da je očigledno da su preskočene sve “negativne epizode” iz posljednje decenije 20. stoljeća.

“Svaki profesionalno čestit udžbenik bi morao objasniti da je Republika Crna Gora s Republikom Srbijom činila Saveznu Republiku Jugoslaviju, da su crnogorski predstavnici postojali u organima vlasti te savezne države isto kao i u njenoj vojsci, Vojsci Jugoslavije, o čijem učešću u ratovima i, nažalost, ratnim zločinima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini postoje pravosnažno utvrđene činjenice u presudama i međunarodnih i domaćih sudova”, kazala je direktorica crnogorske Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, komentirajući činjenicu da udžbenik historije za četvrti razred gimnazije nema lekcije o učešću Crne Gore u opsadi Dubrovnika i deportaciji muslimanskih izbjeglica.

“Prava je šteta da se već generacije djece na istorijskim greškama crnogorske vlasti, kao što su učešće u opsadi Dubrovnika u Hrvatskoj i deportacija muslimanskih izbeglica vojsci bosanskih Srba, nisu naučile civilizacijskim normama: zaštititi civila u vrijeme rata, principu non‑refoulement, koji važi i danas u vrijeme mira, zaštiti kulturnog nasleđa. Vlada koja bude spremna za takve lekcije biće prava patriotska vlada kojoj je stalo do budućnosti Crne Gore”, kaže Gorjanc Prelević.

Aferu o udžbeniku historije otvorile su podgoričke Vijesti, koje tvrde kako bar dvije generacije maturanata crnogorskih gimnazija iz udžbenika historije neće saznati za napad na Dubrovnik 1991. godine, deportaciju Muslimana iz Crne Gore, ali će naučiti da u vrijeme oružanih sukoba u bivšoj SFRJ vlast u Podgorici nije imala utjecaja na politiku Slobodana Miloševića prema Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Iz podgoričkog Centra za građansko obrazovanje ocijenili su da je selektivnim odabirom događaja očigledno došlo do narušavanja naučnog principa, te da je očigledno da su preskočene sve “negativne epizode” iz posljednje decenije 20. stoljeća.

“Imamo i određene namere ispunjenja forme, poput napada na Dubrovnik, koji je stavljen u prethodnu lekciju Nestanak Jugoslavije i građanski rat, uz obrazloženje da ga je napala JNA, a bez navođenja ikakve veze s Crnom Gorom. Takođe, ne samo da se pazilo na selektivan izbor informacija već i na kvantitet pominjanja imena. Primjera radi, u periodu od 1990. do 2000. samo jednom imamo pominjanje imena predsednika vlade, dok od 2000. do 2006. ono se javlja 14 puta, što u tekstu, što na ilustracijama. Štaviše, imamo i neke, da ih nazovemo, ‘sigurnosne mehanizme’, poput nejasnog stava da ‘crnogorska vlast nije imala uticaja na politiku Slobodana Miloševića prema Hrvatskoj i BiH’. Vjerovatno se time pokušava ‘ograničiti šteta’ ukoliko učenik dođe do informacija o, naprimer, napadu na Dubrovnik i zapita se što je radilo crnogorsko rukovodstvo tada”, kazala je Tamara Miloš, koja je zaključila da pitanje odgovornosti ne pada samo za ulogu u ratu i ratne zločine već i za uništenu ekonomiju, ratne traume, migraciju velikog broja stanovništva. /R. I./

PROČITAJTE I...

Uzalud je resornoj ministrici RS-a Srebrenki Golić slati urgencije u Zagreb, kao što je uzalud načelniku Bosanskog Novog Miroslavu Drljači prijetiti tužbom protiv Hrvatske, koja će izgradnjom nuklearne deponije ugroziti zdravlje i živote na stotina hiljada stanovnika Bosanske krajine, sve dok “njihov čovjek” u državnom predsjedništvu ne shvati da se interesi Srba, Bošnjaka, Hrvata i svih drugih građana mogu zaštititi samo kroz institucije Bosne i Hercegovine, koja jedina ima međunarodnopravni subjektivitet

Trumpova odluka da pozove islamiste da posjete Camp David bila je veoma neobična, i to samo tri dana prije osamnaeste godišnjice napada 11. septembra, ali Trump je u tome vidio dobru priliku za neke glasove na narednim izborima, unatoč činjenici da sukob s Afganistanom nikada nije bio na njegovom dnevnom redu niti je ikad posjetio svoje trupe u toj zemlji.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!