fbpx

Srpska politika koštala bosanskohercegovačku privredu 200 miliona maraka

Možda ružno zvuči, ali situacija s virusom korona u Italiji ide u prilog bosanskohercegovačkim firmama koje su radile na Kosovu do 2018. godine. Naime, italijanske firme su nakon povlačenja naših kompanija s kosovskog tržišta zbog taksi zauzele njihove pozicije. Sada će se, vjerovatno, italijanske firme morati povlačiti zbog virusa korona, a bosanskohercegovačke će se vratiti na svoje prijašnje pozicije nakon što Priština ukine takse na uvoz robe iz Bosne i Hercegovine

Piše: Jakub SALKIĆ

Privrednici iz Bosne i Hercegovine kroz svoje organizacije, udruženja i komore već godinama traže da se riješi problem viza za Kosovo, ali ne samo što problem nije bio riješen, prije petnaest mjeseci stvari su dodatno zakomplicirale uvođenjem taksi od 100 posto na uvoz robe iz Bosne i Hercegovine i Srbije na Kosovo. Tadašnji premijer Kosova Ramuš Haradinaj odluku je pravdao jačanjem njihove domaće proizvodnje, ekonomije i kosovske državnosti.

Bosanskohercegovačka privreda u ovom slučaju platila je ceh zbog srpske politike. Naime, Kosovo od Srbije traži da obustavi diplomatsku kampanju pozivanja zemalja da povuku priznanje Kosova, da Srbija ne blokira prijem Kosova u međunarodne institucije i konačno da prizna Kosovo. Pregovori koji se već godinama vode o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije još nisu dali ni blizu željene rezultate. Ali, to su njihovi međusobni problemi i neka ih rješavaju kako znaju i umiju. Problem je što i Bosna i Hercegovina ispašta zbog srbijansko-kosovskih odnosa. Naime, Srbi u Bosni i Hercegovini drže stranu Srbije u pogledu odnosa s Kosovom, pa Bosna i Hercegovina ne može priznati Kosovo kao nezavisnu državu niti može doći do međusobnog priznavanja putnih isprava.

Kosovske takse od 100 posto, iako predstavljaju kršenje sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA, ujedno su i jasan stav Kosova da neće dopustiti da ih bilo ko ponižava i radi na njihovu štetu. Upravo tako je na Kosovu shvaćeno to što je Bosna i Hercegovina glasala protiv prijema ove države u Interpol.

Nažalost, Bosna i Hercegovina ne može promijeniti svoj odnos prema Kosovu jer je za to potreban konsenzus, neophodno je da Srbi u Bosni i Hercegovini shvate da je Kosovo nezavisna država bez obzira šta o tome kaže Srbija i da se na tim temeljima grade budući odnosi između Bosne i Hercegovine i Kosova. Sadašnja politika priljepka Srbije nama ništa dobro ne donosi, naprotiv, koštala je bosanskohercegovačku privredu blizu 200 miliona maraka, a to nije zanemariv iznos.

Do 2018. godine bosanskohercegovački izvoz na Kosovo bio je u stalnom porastu, bez obzira na sve poteškoće u vezi s putovanjem u ovu zemlju. Recimo, 2017. godine naš izvoz na Kosovo iznosio je 163 miliona maraka, dok je uvoz s Kosova bio 15,8 miliona maraka. Već 2018. godine, kada su prvo uvedene takse od 10 posto na uvoz robe iz Bosne i Hercegovine, a nakon toga u novembru 2018. i takse od 100 posto, izvoz na Kosovo pao je na 142 miliona maraka, a uvoz s Kosova porastao na 16,4 miliona maraka.

Cijela 2019. godina bila je u znaku taksi od 100 posto, što se drastično odrazilo na naš izvoz na Kosovo. Sa 142 miliona u 2018. godini izvoz je u 2019. pao na simboličnih 13,5 miliona maraka, a i uvoz s Kosova sa 16 na 12 miliona maraka.

Najava novog premijera Kosova Aljbina Kurtija da će Kosovo 15. marta ukinuti takse na robu iz Bosne i Hercegovine i Srbije obradovala je bosanskohercegovačke privrednike.

Direktor mljekare “Milkos” Adin Fakić kaže da je ova mljekara potpuno zaustavila izvoz na Kosovo posljednjih petnaest mjeseci.

“Mi smo s Kosovom sarađivali godinama. Naš izvoz na Kosovo iznosio je godišnje oko milion eura. Sve smo to prekinuli 2018. godine zbog taksi, jer više nismo mogli razvijati to tržište, jednostavno nismo bili konkurentni. Drugi problem jeste nemogućnost putovanja na Kosovo zbog viza. Da biste otišli na Kosovo, morate u Zagreb ili Tiranu da dobijete vizu”, objašnjava Fakić.

Direktor Fakić kaže kako mljekara “Milkos” planira povratak na kosovsko tržište jer je ono izuzetno bitno za ovu mljekaru, posebno zato što to predstavlja neku vrstu amortizera problema kod otkupa mlijeka od farmera.

“Kontaktirali smo naše partnere na Kosovu, oni će u narednim danima doći kod nas ovdje u posjetu”, kaže Fakić.

Možda ružno zvuči, ali situacija s virusom korona u Italiji ide u prilog bosanskohercegovačkim firmama koje su radile na Kosovu do 2018. godine. Naime, italijanske firme su nakon povlačenja bosanskohercegovačkih kompanija s kosovskog tržišta zbog taksi zauzele njihove pozicije. Sada će se, vjerovatno, italijanske firme morati povlačiti zbog korone, a bosanskohercegovačke će se vratiti na svoje prijašnje pozicije nakon što Priština ukine takse na uvoz robe iz Bosne i Hercegovine.

No, i dalje ostaje pitanje da li će takse biti trajno ukinute, odnosno hoće li kosovske vlasti nastaviti vezivati Bosnu i Hercegovinu sa Srbijom u rješavanju svojih međusobnih problema.

Kurtijev plan je ovakav. Vlada Kosova ukinut će 15. marta taksu od 100 posto na sirovinske proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Taksa će biti u potpunosti ukinuta 1. aprila ako Srbija prekine kampanju za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova i obaveže se da će pokrenuti uklanjanje trgovinskih barijera s Kosovom.

Ako se Srbija ne bude tako ponašala, od 1. aprila Kosovo počet će s postepenim provođenjem reciprociteta, dok će taksa Srbiji u potpunosti biti vraćena na snagu 15. juna.

Evropska unija zauzvrat treba Kosovu ponuditi viznu liberalizaciju prije samita u Zagrebu 7. maja ove godine.

Aljbin Kurti smatra da je ova odluka “znak dobre volje i spremnosti za početak rješavanja ekonomskih i trgovinskih nesporazuma sa Srbijom”.

 

PROČITAJTE I...

Znanje iz agrara potcijenjeno je, i to kroz čitavo društvo. Tu sliku moramo promijeniti, da bude sasvim normalno da vi platite jednog agronoma koji vam daje savjet isto kao što platite zubara ili molera. Kada zovnete molera, on samo kaže broj kvadrata puta cijena i završena priča, a kad pozovete agronoma, onda kažete školovani seljak. Ta potcjenjivačka slika mora se promijeniti. Na kraju krajeva, svi hoće da jedu, i to kvalitetno, ako im agronom ne treba, nek’ se sami snalaze. Pa ćemo da vidimo gdje ćemo dogurati

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!