Srebreničke nekropole stećaka: (Ne)zaštićeni “kameni spavači”

Na listi UNESCO-a nema nijedne srebreničke nekropole uprkos tome što se na ovom području nalazi veliki broj nekropola, najkrupniji i najmasivniji stećci na području Bosne i Hercegovine, bogato ukrašeni primjerci stećaka. Mnoge nekropole stećaka na području Srebrenice, ali i Bosne i Hercegovine, tokom vremena su nestale ili su uništene. Mnoge su još uvijek neotkrivene ili nezaštićene i propadaju, iako je svaki stećak “povelja” koja svjedoči o bogatoj historiji Bosne i Hercegovine

Piše: Adem MEHMEDOVIĆ

Na području općine Srebrenica gotovo da nema sela koje nema u svojoj blizini nekropolu stećaka. Nažalost, samo su dvije nekropole proglašene nacionalnim spomenicima: nekropola u selu Urisići i nekropola Mramorje u selu Bektići. Stećci predstavljaju jedinstvenu pojavu u svijetu koja svojim raznovrsnim oblicima, ornamentima, simbolikom, epitafima daje originalnost i posebnu vrijednost u vremenu i prostoru na kojem su rasprostranjeni. Rasprostranjenost stećaka veže se za granice srednjovjekovne bosanske države. Mnoštvo je stećaka, u narodu poznatih i pod nazivom “mramorje”, “rimsko groblje”, “kameni svatovi”, na teritoriji istočne Bosne.

Historičar Šefik Bešlagić napravio je šezdesetih godina prošlog stoljeća obimno istraživanje o broju stećaka na području Srebrenice. Prema njegovoj evidenciji, na području Srebrenice evidentirane su 43 nekropole s ukupno 815 stećaka. Profesor Senad Đozić, kustos Muzejske zbirke u Srebrenici, kaže da je Bešlagićevo posljednje istraživanje o brojnosti i stanju stećaka na području Srebrenice rađeno tokom 2010. i 2011. godine.

“Tom prilikom evidentirano je 50 nekropola stećaka koje broje između 950 i hiljadu stećaka. Razlog zbog čega nije utvrđen tačan broj stećaka jeste i taj što se neke nekropole nalaze u blizini ili u minskim poljima, pa nije bilo sigurno istraživati. Ono što je zanimljivo jeste da su u tom istraživanju evidentirane nove nekropole koje nisu bile zabilježene ranije”, kaže Đozić i dodaje da su samo dvije nekropole proglašene nacionalnim spomenicima. “Na tim nekropolama treba poduzeti posebne mjere i zaštitne radnje.”

Nekropola u Bektićima plijeni kako ljepotom krajolika, tako i stećaka. Bektići su na srebreničkom području poznati po tome da je nekad tu bio Bektića han. Nalazio se na raskrsnici puteva, jer je u prošlosti najkraći put od Sarajeva do Srebrenice išao preko Sućeske i prolazio pored sela Bektići. I danas se na mjestu gdje je bio smješten han mogu pronaći razni predmeti, kovanice novca koje potječu iz rimskog, a pogotovo iz osmanskog perioda. Nekropola stećaka smještena je na brijegu iznad sela, s nje puca pogled na selo i mjesno muslimansko groblje na kojem je svoj smiraj pronašla i srebrenička heroina Hatidža Mehmedović. I groblje i nekropola stećaka svjedoče o kontinuitetu života na ovom prostoru uprkos činjenici da su se mnoga carstva i vladari mijenjali. Nekropola stećaka lijepo je uređena, očišćena i jasno se vidi 18 stećaka koji su u skladu s prirodom. Stanovnici Bektića kažu da stećci njima znače mnogo i da su preci uvijek govorili da treba poštovati to mjesto i mramorove, kako su stari nazivali stećke.

Senad Đozić tvrdi kako je Srebrenica posebna i po tome jer se u njoj nalazi nekropola s najkrupnijim stećcima u Bosni i Hercegovini. Riječ je o lokalitetu Zlatište kod Ljeskovika, gdje se nalaze stećci u obliku sljemenaka, visine oko dva i dužine od tri i po metra. To su impozantni stećci koji su izuzetno dobro očuvani, a pravljeni su od kvalitetnog kamena. Međutim, na ovom području postoje i nekropole stećaka koje nisu registrirane, a brigu o njima vodi lokalno stanovništvo. Neke su, nažalost, i zarasle. Primjer je nekropola stećaka koja se nalazi u selu Sastavci, koja broji šezdesetak stećaka. Drugi je primjer nekropola stećaka smještena iznad sela Broševići i Šušnjari.

Ova je nekropola, barem po onome što se vidi u njoj, s tridesetak stećaka, uglavnom ploča i sanduka. Primjetno je da su stećci masivni i pojedini teški nekoliko tona. Natpisi na njima nisu vidljivi s obzirom na to da su mnogi stećci zarasli ili su prekriveni mahovinom. Skriveni su od očiju prolaznika, tako da malo ko i zna da postoje. Ova je nekropola zasad neistražena, a ni njezini stećci nisu zaštićeni. Stanovnici sela, oni koji znaju za nekropolu, kažu da su u prošlosti ljudi znali s nekropole iskoristiti kamenje i komade stećaka kao građevinski materijal, ali su zbog nevolja u kojima su se kasnije nalazili vraćali komade ili manje stećke gdje su ih i pronašli.

Na samitu UNESCO-a u Istanbulu 2016. godine donesena je odluka o upisu stećaka na Listu svjetske kulturne baštine. Na Listi se nalazi ukupno 30 nekropola, od kojih se 22 nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine, po tri na području Srbije i Crne Gore i dvije na teritoriju Hrvatske. Nažalost, na listi UNESCO-a nema nijedne srebreničke nekropole uprkos tome što se na ovom području nalazi veliki broj nekropola, najkrupniji i najmasivniji stećci na području Bosne i Hercegovine, bogato ukrašeni primjerci stećaka. Mnoge nekropole stećaka na području Srebrenice, ali i Bosne i Hercegovine, tokom vremena su nestale ili su uništene. Mnoge su još uvijek neotkrivene ili nezaštićene i propadaju, iako je svaki stećak “povelja” koja svjedoči o bogatoj historiji Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

Njegova žrtva ostat će zabilježena kao veliki zalog konačnoj pobjedi kojom je 12. septembra 1994. godine prekinuta višednevna neprijateljska ofanziva i osujećen plan Ratka Mladića o razdvajanju Bihaćkog okruga na dva dijela

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!