fbpx

Srebrenica: veliki test za bošnjačku dijasporu

Od početka Agresije na Bosnu i Hercegovinu svi parametri pokazuju da je dijaspora kontinuirano uz svoju domovinu, a kontinuitet takvog odnosa moći će pokazati za vrijeme kampanja prijave članova dijaspore na lokalne izbore zakazane u novembru ove godine. Posebno se ovo odnosi na veliki broj iseljenika iz Srebrenice koji su zbog Genocida napustili svoj grad. Njihovi glasovi izuzetno su važni u podršci probosanskom zajedničkom kandidatu za načelnika Srebrenice Aliji Tabakoviću

 

Piše: Admir LISICA

Posljednjih mjeseci jedna od najvećih dilema bosanskohercegovačke javnosti jeste da li će naša dijaspora ovogodišnji odmor provesti u Bosni i Hercegovini. Značajan broj medija pokušao je analizirati i ekonomski aspekt dolaska ili nedolaska dijaspore, nekad često “nasekiranim” tonom u kojem se dijaspora predstavlja kao glavni faktor ekonomske stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Činjenica je da dijaspora godišnje u svoju domovinu ulaže nekoliko milijardi konvertibilnih maraka, što je itekako značajan priliv sredstava za Bosnu i Hercegovinu.

Investicije, donacije, humanitarne akcije, slanje doznaka porodici, samo su neki od načina na koji bh. dijaspora brine o svojoj domovini. Koliko dijaspora brine o svojim sunarodnjacima u domovini, govore i različite humanitarne akcije koje su širom svijeta organizirane u cilju olakšanja situacije izazvane pandemijom novog virusa korona. Podružnice “Merhameta” u Kanadi i Njemačkoj osigurale su značajan broj prehrambenih paketa i novčanih donacija za građane Bosne i Hercegovine u stanju potrebe, a primjerice podružnica ove humanitarne organizacije iz Norveške organizirala je i prikupljanje sredstava za kupovinu bolnicama potrebnih respiratora.

Različite humanitarne organizacije, udruženja i džemati od Velike Britanije do Australije realizirali su desetke akcija koje će u narednom periodu biti od velikog značaja za one najugroženije u Bosni i Hercegovini. Na ovaj način pripadnici naše dijaspore još su jednom dokazali da su za domovinu uvijek tu. Ono što treba spomenuti jeste da globalna kriza uzrokovana pandemijom nije mimoišla ni pripadnike bošnjačke i bh. dijaspore, ali i uprkos tome, oni ne zaboravljaju domovinu. Podatke o brojnim humanitarnim akcijama u jeku pandemije, ali evo i sada kada se situacija polahko smiruje, potrebno je prezentirati našoj javnosti kako bi shvatila da briga dijaspore za stanjem u matici nije uvjetovana određenim stanjem.

Kada je riječ o ovogodišnjem dolasku naših sugrađana u Bosnu i Hercegovinu, ta odluka u velikom broju slučajeva neće zavisiti od volje pojedinca već od trenutnog stanja i opće situacije u mjestu življenja. U prosjeku, sedmično imam priliku razgovarati s barem dvadesetak prijatelja ili saradnika iz dijaspore. Da se zaključiti da bi većina njih odmah spremila kofere i prvim letom došla u Bosnu i Hercegovinu, ali postoje ograničenja. Primjerice, skandinavske zemlje preporučuju svim svojim stanovnicima da zbog vlastite i sigurnosti ostalih građana ovo ljeto provedu u granicama zemlje trenutnog življenja. Ovakvi stavovi najviše se mogu čuti u Danskoj, ali slično razmišljaju i vlasti Švedske, odnosno Norveške.

Prije nekoliko dana u u programu Bh. radija Odense emisija je većim dijelom bila posvećena ovogodišnjim godišnjim odmorima bh. dijaspore zbog činjenice da su brojni naši sunarodnjaci u ovoj zemlji bili zbunjeni preporukama da stanovnici Danske mogu ljetovati samo u Njemačkoj, Norveškoj i Islandu. Sagovornici su pojasnili da su ovo smjernice i preporuke koje nužno ne znače striktne naredbe i zabrane, ali ipak među našim građanima u ovoj zemlji postoji bojazan kakav bi status imali pri povratku u Dansku nakon eventualnog odmora u Bosni i Hercegovini. Možda i važnija stvar koja uvjetuje planiranje odmora jeste činjenica da će oni za mnoge naše sugrađane izvan domovine biti pomjereni na jesen ili čak skraćeni, što dodatno otežava planiranje putovanja u Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, od 1. juna su dobrim dijelom otvorene granice Bosne i Hercegovine, što je doprinijelo da već u prvim danima na ulicama glavnog grada naše domovine imamo značajan broj registarskih tablica iz Njemačke. Ovo nam govori da će dijaspore i ovog ljeta biti širom naše domovine, ali u nešto manjem broju nego smo na to navikli. Također, činjenica je da ne treba očekivati uskoro dolazak Bošnjaka iz Australije, Sjedinjenih Američkih Država, pa i Velike Britanije, ali oni s nešto bližom trenutnom adresom iskoristit će priliku za dolazak, što znači da će domovina i ove godine imati i na ovaj način značajnu ekonomsku podršku iz dijaspore.

Od početka Agresije na Bosnu i Hercegovinu svi parametri pokazuju da je dijaspora kontinuirano uz svoju domovinu, a kontinuitet takvog odnosa moći će pokazati i u predstojećim mjesecima, kada će trajati kampanja prijave članova dijaspore na lokalne izbore zakazane u novembru ove godine. Posebno se ovo odnosi na veliki broj iseljenika iz Srebrenice koji su zbog Genocida bili primorani napustiti svoj grad. Na njima je odgovornost izuzetno velika, jer upravo glasovi srebreničke dijaspore izuzetno su važni u podršci probosanskom zajedničkom kandidatu za načelnika Srebrenice Aliji Tabakoviću. Zajednički kandidat u Srebrenici poruka je svim dobronamjernim patriotskim snagama u domovini i dijaspori da se u pogledu općeg nacionalnog interesa može i mora zajednički sarađivati jer je to jedini put u okupljanju i jačanju bošnjačkog naroda.

Srebrenica će biti veliki test za bošnjačku dijasporu, koja ovog ljeta mora zbiti svoje redove i podržati inicijativu za spas i jačanje grada koji je simbol Genocida počinjenog nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini. Iako se možda čini da je novembar daleko, bitno je odmah krenuti u kampanju okupljanja patriota u dijaspori koji mogu donijeti odlučujuću prevagu u budućem izbornom procesu na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Srebrenica će biti i svojevrsni test općeg bošnjačkog jedinstva, jer ako može u Srebrenici, zašto ne može i u drugim dijelovima naše domovine? Bilo kako bilo, pred nama je izuzetno zanimljivih nekoliko mjeseci, a zadatak vlasti, nevladinog sektora, medija i, naravno, dijaspore kao izuzetno važnog faktora mora biti usmjeren prema zajedničkom cilju. Koliko ćemo svi zajedno ozbiljno shvatiti predstojeći zadatak, dobit ćemo odgovor krajem ove izuzetno teške 2020. godine.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!