Srce Marakeša

Guverner Marakeša spreman je poduzeti mjere kako bi promijenio sliku grada “degradiranu zbog prevaranata koji se usredotočuju na mjesta koja su velike turističke atrakcije”. Šarenilo ljudi i kulture u Marakešu već su duže vrijeme u sjeni agresivnih prodavača koji smetaju turistima. Najčešće su pritužbe na one koji vas zovu na tetoviranje kanom, dresere zmija i službu taksija

Posjet trgu Jemaa el-Fna u Marakešu jedno je od iskustava koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Najpoznatije mjesto u Maroku fascinantno je središte tamošnjeg svijeta, s raznolikošću uličnih prodavača, tetovaža kna, zmija, vlasnika majmuna, uličnih muzičara i taksista koji naplaćuju onoliko koliko smatraju prikladnim. To je ujedno i raj za prevarante. Uz fascinaciju viđenim, postoji i strah zbog opasnosti koja prijeti turističkom trgu, nakon eksplozije podmetnute bombe od prije nekoliko godina u jednom od njegovih najprometnijih kafića. Osim toga, osjetite i neugodnost zbog lavine prijedloga i ponuda, koje se u mnogo navrata graniče s agresivnošću.

Guverner Marakeša spreman je poduzeti mjere kako bi promijenio sliku grada “degradiranu zbog prevaranata koji se usredotočuju na mjesta koja su velike turističke atrakcije”. Šarenilo ljudi i kulture u Marakešu već su duže vrijeme u sjeni agresivnih prodavača koji smetaju turistima. Najčešće su pritužbe na one koji vas zovu na tetoviranje kanom, dresere zmija i službu taksija. “Prišla mi je žena koja mi je uzela ruku i počela mi postavljati osobna pitanja o mom životu. U isto vrijeme, drugi je učinio isto to mom prijatelju i počeo mu bez dopuštenja raditi tetovažu. Bili su veoma nasilni i grubi nakon što smo im rekli da to ne želimo i da im nećemo platiti”, ispričala je turistkinja iz Francuske. Kada su zmije u pitanju, organizacije za zaštitu okoliša već duže vrijeme vode kampanju za bojkotiranje ”praksi koje se temelje na zlostavljanju životinja i iskorištavanju biološke raznolikosti u Maroku”. “Dreseri zmija te optužbe odbacuju tvrdeći kako su “zmije poput naše djece. Mi brinemo o njima, hranimo ih i svakodnevno pratimo njihovo zdravlje jer su oni naš svakodnevni resurs”.

U slučajevima tetoviranja s kanom, kontrola će biti još strožija. Svaka će žena morati nositi značku, akreditaciju i neće moći raditi s pokrivenim licem. To je neophodno u slučaju da postoje pritužbe na tarife ili da se primjenjuju hemijski proizvodi koji povećavaju boju kane, ali čije su posljedice ponekad pogubne za kožu. Isto tako, procjene su da svakih sat vremena u Marakešu bude kažnjeno 40 taksista zbog naplaćivanja tarifa mimo taksimetra.

Prethodni članak

Prvi evropski “neboder”

Sljedeći članak

Dijaspora nije El Dorado

PROČITAJTE I...

“Majke Srebrenice iz Bajramovića, gdje žive same bez ikog svog jer su im dušmani u genocidu ubili sinove i muževe, bile su na hadžu zahvaljujući dobrotvorima. Pozvao ih Milostivi da im ublaži tugu, a akobogda, tuga će minuti susretom sa svojim sinovima i muževima u Džennetu. Idu prema meni, grle me, plaču. Plaču i grle sve one koji im na djecu liče i koji su njihovih godišta”

Knjiga Ja, onaj drugi i drukčiji svijet: uvod u historiju odnosa islama i Zapada autora Ibrahima Kalina istinska je studija izuzetne informativnosti i dubine koja nastoji rasvijetliti dva važna fenomena: odnose islamskog i zapadnog društva u jednom veoma dugom historijskom razdoblju i različite dimenzije slojevite historije tih odnosa. Kalinova studija ni po čemu ne podsjeća na onu vrstu tekstova pisanih s namjerom da čitaoca u nešto uvjere. Ovdje je riječ o knjizi u kojoj autor, inače vrstan mislilac i filozof, nastoji razumjeti susrete islamskog i zapadnog društva, bilo u formi sukoba ili plodonosne saradnje, te ih smjestiti u racionalan okvir. Autor znalački potcrtava kako historija nikada nije nešto što pripada samo prošlosti, već podjednako i našoj sadašnjosti. Samo ono razumijevanje historije koje ne izlazi izvan racionalnih okvira, smatra Kalin, može nam pomoći da gradimo temelje za zdraviju budućnost. Stoga je njegova knjiga ne samo uvod u historiju odnosa islama i Zapada već i svojevrstan uvod u filozofiju historije odnosa dvaju velikih kulturno-civilizacijskih krugova

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!