fbpx

Sramna šutnja bh. književnih udruženja povodom dodjele Nobelove nagrade Peteru Handkeu

Vijest o dodjeli nagrade Handkeu snažno je odjeknula i u Bosni i Hercegovini. Šta je spriječilo Društvo pisaca Bosne i Hercegovine i PEN centar BiH da se oglasi o ovom pitanju?

Nakon dodjele Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu, negatoru srebreničkog genocida, ljubitelju Slobodana Miloševića i presuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, oglasili su se brojni svjetski intelektualci, pisci, novinari, institucije i mediji, protestirajući što je ovu važnu nagradu dobio pisac s tako problematičnim i revizionističkim stavovima.

Vijest o dodjeli nagrade Handkeu snažno je odjeknula i u Bosni i Hercegovini. Do sada su se tim povodom oglasili članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, reisul-ulema Husein-efendija Kavazović, udruženje Majke Srebrenice, Stranka demokratske akcije… Reagirali su i istaknuti pojedinci iz ovdašnjeg političkog, društvenog i kulturnog života.

Oglasili su se, istina, i pojedini pisci od kojih su neki, poput Miljenka Jergovića, opravdavali dodjelu Nobelove nagrade Handkeu, objasnivši da se književnost ne treba čitati kroz prizmu autorove biografije. Ono što je bitno Jergoviću, kako kaže, jeste da Handke ni u jednom književnom tekstu “nije veličao Karadžića, Miloševića, Srbe…”.

Treba se sjetiti da ni Jorge Louis Borges, nesumnjivo jedan od najznačajnijih i najutjecajnijih pisaca 20. stoljeća, ni u jednom tekstu nije ni veličao ni spominjao diktatora Pinočea ili Franka, pa mu ipak nije dodijeljena Nobelova nagrada zbog toga što je povezivan s njima. Sam Borges uopće nije smatrao da je to mogući razlog, jer su te veze bile na nivou jednog susreta, te je u šali izjavio da Nobela nije dobio jer gospoda u Štokholmu vjerovatno misle da su mu nagradu već dodijelili. S druge strane, Handke je eksplicitno negirao srpske zločine i podržavao režim Slobodana Miloševića. To, ipak, nije spriječilo Jergovića da objasni kako je Handke zaslužio Nobela.

Ali šta je spriječilo Društvo pisaca Bosne i Hercegovine da se oglasi o ovom pitanju? U toku su Sarajevski dani poezije koji su dobra prilika da se u javnost izađe s određenim saopćenjem, posebno jer je riječ o nečemu što je vezano za književnost, a o čemu bruje svjetski i domaći mediji posljednja dva dana. Nije se oglasio ni PEN centar BiH, inače vrlo ažuran kad su u pitanju raznorazna saopćenja, iako su u vezi s nagradom Handkeu veoma oštro reagirala slična udruženja koja okupljaju pisce, naprimjer, PEN u Sjedinjenim Američkim Državama.

PROČITAJTE I...

Povodom 30. godišnjice osnivanja Stranke demokratske akcije JU Muzej „Alija Izetbegović“ ekskluzivno predstavlja online izložbu na 33 vizuala o osnivanju „stranke građana i naroda muslimanskog kulturno-povijesnog kruga“ s demokratijom kao jednom od najvažnijih odrednica. Dvadeset i šestog maja 1990. godine u svečanoj sali hotela "Holiday Inn" održana je Osnivačka skupština SDA, prve demokratske stranke građanske inicijative u Bosni i Hercegovini, čime je ozvaničen početak djelovanja ove političke stranke, nakon 45 godina jednopartijskog sistema u Jugoslaviji. Inicijativni odbor za osnivanje SDA je činilo 40 intelektualaca, umjetnika i poduzetnika iz Sarajeva, Zagreba, Mostara, Ljubljane i Banje Luke, a za prvog predsjednika stranke je izabran Alija Izetbegović.

Željko Mejakić, koji je kao rukovodilac obezbjeđenja koncentracijskog logora Omarska osuđen na 21 godinu zatvora za zločin protiv čovječnosti na području Prijedora, bit će uvjetno otpušten iz zatvora 25. januara 2019. godine, nakon što je rješenje o uvjetnom otpustu donijelo Ministarstvo pravde BiH. Radi se o “prvom čovjeku” najbrutalnijeg logora u bivšoj Jugoslaviji. Čovjeku koji je učestvovao u zločinima, a nije sankcionirao druge zločince iz ovog logora. Povodom Mejakićevog otpusta, Stav objavljuje skraćenu verziju naučnog rada historičara Jasmina Medića o postojanju ovog logora i zločinima u njemu. Naslov rada inspiriran je riječima Mehmeda Alića, svjedoka Tribunala u Hagu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Vlahomlat 11.10.2019.

    Da li bi ikada knjizevnik dobio Nobelovu nagradu ako bi se uspostavilo da je dovodio u pitanje holokaust? Pametnom dosta! Ali, mali jugobalija ce sada da sve to opravdava kao sto jugobalija opravdava i stavove prokletoga Andrica, jednog od duhovnih autora genecida nad Bosnjacima, zato sto je on “jedan nobelovac” i obicni smrtnici i zrtve genocida nemaju pravo niti da diskutuju o jednom ‘nobelovcu.’

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!