Španske džamije

Postoji čitav fenomen malih islamskih zajednica koje nastaju na Kastiljskoj visoravni, u malim gradovima, s imigrantima, uglavnom Marokancima. Uglavnom rade u građevinarstvu. U Castilli y León, jednoj od španskih regija, već živi 38.945 muslimana. Najbrojnije su zajednice u Burgosu, Leonu, Valladolidu i Segoviji.

 

Mariam Cuenca vratila se 2003. godine u svoj rodni grad Avilu. Nakon što je tri godine radila u tvornici automobila u Francuskoj, odlučila je promijeniti svoj život iz temelja. Prešla je na islam. “Trebalo mi je dugo vremena da izađem iz ormara”, kaže. Niko nije znao za njenu odluku, čak ni da je prestala piti i pušiti. Niko nije znao da je to prva muslimanka u tom dijelu Španije. Sve dok se jednog dana nije odlučila pokriti. Odluku o tome saopćila je svojoj majci i svojoj djeci. “Razumjeli su, ali za moju majku to je bio šok.”

Odrastala je i obrazovana je u katolicizmu šezdesetih godina, u malenoj općini u gradu Villanueva de Gómez, koja sada ima 140 stanovnika. Mariam je bila udata, a onda se u 24 godini života razvela i ostala s dvoje djece. “Moja duhovna potraga me odvela ovdje, vidjela sam da je to moja stvar.” Dvije godine nakon što se pokrila, 2005. godine je otvorila prvu džamiju u Avili, u prostorijama stare štamparije.

Ne vodi molitvu niti govori arapski, ali ona je duša lokalne muslimanske zajednice. Prije 15 godina nije bilo nijednog, sada ih je 4.458 u cijeloj provinciji, prema izvještaju Saveza islamskih zajednica za Španiju za 2018. godinu. U gradu je još jedna džamija. Ova 60-godišnja žena tajnica je Islamske zajednice Avila i delegat Islamske komisije Španije za Castillu i León. Ona je žena koja zauzima viši položaj među španskim muslimanima. U drugim evropskim zemljama već su se pojavile žene koje vode džamije i čak se ponašaju kao magneti za feministe, ali u Španiji je to rijetkost.

Mariam je uvijek bila religiozna, ali je nakon duge krize vjere postala protestantica. “Ali s islamom sam otkrila izravnu vezu s Bogom, bez posrednika, svetaca, djevica, hijerarhije. To je način života i vidjela sam da je to ono što želim.” Vidjevši da u Avili postoji mala zajednica, pojavila se ideja o otvaranju džamije. Prvo su pravno regulirali postojanje udruženja, a onda su mjesecima tražili mjesto. Kada su objašnjavali što žele, vlasnici su ih odbijali i nisu pristajali iznajmiti. Na kraju je dobila prostor zahvaljujući poznanstvu.

Postoji čitav fenomen malih islamskih zajednica koje nastaju na Kastiljskoj visoravni, u malim gradovima, s imigrantima, uglavnom Marokancima. Uglavnom rade u građevinarstvu. U Castilli y León, jednoj od španskih regija, već živi 38.945 muslimana. Najbrojnije su zajednice u Burgosu, Leonu, Valladolidu i Segoviji.

Godine 2016. počeli su predavati muslimansku religiju u Soriji. Junta de Castilla y León ove godine odobrila je dozvole za dženaze po islamskim običajima na lokalnim grobljima, kao što je to već slučaj u Andaluziji, Asturiji, Valenciji i gradovima Ceuta i Melilla.

PROČITAJTE I...

“Majke Srebrenice iz Bajramovića, gdje žive same bez ikog svog jer su im dušmani u genocidu ubili sinove i muževe, bile su na hadžu zahvaljujući dobrotvorima. Pozvao ih Milostivi da im ublaži tugu, a akobogda, tuga će minuti susretom sa svojim sinovima i muževima u Džennetu. Idu prema meni, grle me, plaču. Plaču i grle sve one koji im na djecu liče i koji su njihovih godišta”

Knjiga Ja, onaj drugi i drukčiji svijet: uvod u historiju odnosa islama i Zapada autora Ibrahima Kalina istinska je studija izuzetne informativnosti i dubine koja nastoji rasvijetliti dva važna fenomena: odnose islamskog i zapadnog društva u jednom veoma dugom historijskom razdoblju i različite dimenzije slojevite historije tih odnosa. Kalinova studija ni po čemu ne podsjeća na onu vrstu tekstova pisanih s namjerom da čitaoca u nešto uvjere. Ovdje je riječ o knjizi u kojoj autor, inače vrstan mislilac i filozof, nastoji razumjeti susrete islamskog i zapadnog društva, bilo u formi sukoba ili plodonosne saradnje, te ih smjestiti u racionalan okvir. Autor znalački potcrtava kako historija nikada nije nešto što pripada samo prošlosti, već podjednako i našoj sadašnjosti. Samo ono razumijevanje historije koje ne izlazi izvan racionalnih okvira, smatra Kalin, može nam pomoći da gradimo temelje za zdraviju budućnost. Stoga je njegova knjiga ne samo uvod u historiju odnosa islama i Zapada već i svojevrstan uvod u filozofiju historije odnosa dvaju velikih kulturno-civilizacijskih krugova

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!