fbpx

Španske džamije

Postoji čitav fenomen malih islamskih zajednica koje nastaju na Kastiljskoj visoravni, u malim gradovima, s imigrantima, uglavnom Marokancima. Uglavnom rade u građevinarstvu. U Castilli y León, jednoj od španskih regija, već živi 38.945 muslimana. Najbrojnije su zajednice u Burgosu, Leonu, Valladolidu i Segoviji.

 

Mariam Cuenca vratila se 2003. godine u svoj rodni grad Avilu. Nakon što je tri godine radila u tvornici automobila u Francuskoj, odlučila je promijeniti svoj život iz temelja. Prešla je na islam. “Trebalo mi je dugo vremena da izađem iz ormara”, kaže. Niko nije znao za njenu odluku, čak ni da je prestala piti i pušiti. Niko nije znao da je to prva muslimanka u tom dijelu Španije. Sve dok se jednog dana nije odlučila pokriti. Odluku o tome saopćila je svojoj majci i svojoj djeci. “Razumjeli su, ali za moju majku to je bio šok.”

Odrastala je i obrazovana je u katolicizmu šezdesetih godina, u malenoj općini u gradu Villanueva de Gómez, koja sada ima 140 stanovnika. Mariam je bila udata, a onda se u 24 godini života razvela i ostala s dvoje djece. “Moja duhovna potraga me odvela ovdje, vidjela sam da je to moja stvar.” Dvije godine nakon što se pokrila, 2005. godine je otvorila prvu džamiju u Avili, u prostorijama stare štamparije.

Ne vodi molitvu niti govori arapski, ali ona je duša lokalne muslimanske zajednice. Prije 15 godina nije bilo nijednog, sada ih je 4.458 u cijeloj provinciji, prema izvještaju Saveza islamskih zajednica za Španiju za 2018. godinu. U gradu je još jedna džamija. Ova 60-godišnja žena tajnica je Islamske zajednice Avila i delegat Islamske komisije Španije za Castillu i León. Ona je žena koja zauzima viši položaj među španskim muslimanima. U drugim evropskim zemljama već su se pojavile žene koje vode džamije i čak se ponašaju kao magneti za feministe, ali u Španiji je to rijetkost.

Mariam je uvijek bila religiozna, ali je nakon duge krize vjere postala protestantica. “Ali s islamom sam otkrila izravnu vezu s Bogom, bez posrednika, svetaca, djevica, hijerarhije. To je način života i vidjela sam da je to ono što želim.” Vidjevši da u Avili postoji mala zajednica, pojavila se ideja o otvaranju džamije. Prvo su pravno regulirali postojanje udruženja, a onda su mjesecima tražili mjesto. Kada su objašnjavali što žele, vlasnici su ih odbijali i nisu pristajali iznajmiti. Na kraju je dobila prostor zahvaljujući poznanstvu.

Postoji čitav fenomen malih islamskih zajednica koje nastaju na Kastiljskoj visoravni, u malim gradovima, s imigrantima, uglavnom Marokancima. Uglavnom rade u građevinarstvu. U Castilli y León, jednoj od španskih regija, već živi 38.945 muslimana. Najbrojnije su zajednice u Burgosu, Leonu, Valladolidu i Segoviji.

Godine 2016. počeli su predavati muslimansku religiju u Soriji. Junta de Castilla y León ove godine odobrila je dozvole za dženaze po islamskim običajima na lokalnim grobljima, kao što je to već slučaj u Andaluziji, Asturiji, Valenciji i gradovima Ceuta i Melilla.

PROČITAJTE I...

Povodom 30. godišnjice osnivanja Stranke demokratske akcije JU Muzej „Alija Izetbegović“ ekskluzivno predstavlja online izložbu na 33 vizuala o osnivanju „stranke građana i naroda muslimanskog kulturno-povijesnog kruga“ s demokratijom kao jednom od najvažnijih odrednica. Dvadeset i šestog maja 1990. godine u svečanoj sali hotela "Holiday Inn" održana je Osnivačka skupština SDA, prve demokratske stranke građanske inicijative u Bosni i Hercegovini, čime je ozvaničen početak djelovanja ove političke stranke, nakon 45 godina jednopartijskog sistema u Jugoslaviji. Inicijativni odbor za osnivanje SDA je činilo 40 intelektualaca, umjetnika i poduzetnika iz Sarajeva, Zagreba, Mostara, Ljubljane i Banje Luke, a za prvog predsjednika stranke je izabran Alija Izetbegović.

Željko Mejakić, koji je kao rukovodilac obezbjeđenja koncentracijskog logora Omarska osuđen na 21 godinu zatvora za zločin protiv čovječnosti na području Prijedora, bit će uvjetno otpušten iz zatvora 25. januara 2019. godine, nakon što je rješenje o uvjetnom otpustu donijelo Ministarstvo pravde BiH. Radi se o “prvom čovjeku” najbrutalnijeg logora u bivšoj Jugoslaviji. Čovjeku koji je učestvovao u zločinima, a nije sankcionirao druge zločince iz ovog logora. Povodom Mejakićevog otpusta, Stav objavljuje skraćenu verziju naučnog rada historičara Jasmina Medića o postojanju ovog logora i zločinima u njemu. Naslov rada inspiriran je riječima Mehmeda Alića, svjedoka Tribunala u Hagu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!