fbpx

Španija druga na svijetu po broju novih slučajeva

Zemlja ima 9.191 zaraženih, više od polovice u Madridu; 329 ljudi je umrlo, a 540 izliječeno

 

Epidemija koronavirusa nastavlja harati Španijom. I to će, kako tvrde tamošnji stručnjaci, trajati danima, vjerojatno sedmicama. U ponedjeljak su se Španci probudili s hilljadu slučajeva više nego u nedjelju, što je rast od 13%, nešto manji nego u prethodnim danima, ali vjerojatno više zbog kašnjenja sa prijavama tijekom vikenda.

Mjere socijalne distance koje su poduzete i koje su počele zatvaranjem u kuće osim za hitne slučajeve poput kupovine hrane ili brige o starijim osobama, proizvest će “brzi i drastični utjecaj”, kaži uz španskog Kriznog štaba, dodajući ako ne znaju hoće li se situacija popraviti „za tri, četiri ili šest dana”. Razdoblje inkubacije je dva do 14 dana. Stručnjaci upozoravaju kako je karantin ozbiljna i teška stvar. „Prva tri ili četiri dana mogu čak biti zabavna. Ali moramo biti svjesni da će ovo trajati najmanje 14. Sljedeći dani neće biti toliko zabavna i laki“, dodaju.

Mjere kontrole ne smiju biti ublažene jer su one jedini način da se zaustavi virus.

Stopa smrtnosti koju virus donosi Španiji trenutno je 3%. To je u skladu s podacima s kojima se barata u ostatku svijeta. Nekoliko studija sugerira da će konačna stvarna smrtonosnost biti nešto ispod 1%, a da se taj broj ne poveća potrebno je izbjeći kolaps zdravstvenog sustava.

Madrid je u najtežoj situaciji. Ne samo zato što je tamo koncentrirano više od polovice svih slučajeva u cijeloj Španiji već i zato što su žarišta nastala u staračkim domovima i umirovljeničkim centrima, a tamo obitava najosjetljivije stanovništvo kada je u pitanju Covid-19.

Isto tako, mnogo se osoba zarazilo prisustvujući masovnim okupljanjima na španskim ulicama povodom Dana žena.

Španski se doktori sada bore da dođu u situaciju da liječe 20% oboljelih od SARS-CoV-2 kojima je potrebna bolnička njega a da  80% onih koji imaju blage simptome ostanu kod kuće. Rizične skupine su starije osobe i osobe s ranijim patologijama kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes ili respiratorne tegobe. To ne znači da će svi ti ljudi s tim stanjima vjerovatno umrijeti ali znači da su u ozbiljnoj opasnosti.

 

PROČITAJTE I...

“Moj otac je te 1946. godine imao sreće, a mnogi Bošnjaci na Ilidži nisu. Zahvaljujući zlobi komšija, bili su hapšeni i ubijani. Desetine ih je tada ubijeno i zatrpano u jednoj rupi na jednoj poljani u Hrasnici koju su napravile 1944. godine savezničke bombe. Tada su letjeli saveznički avioni prema Siciliji i prelijetali preko Sarajeva. Ustaše su pucale na njih pa je jednom jedan bombarder ispustio bombu, odnosno tu se radilo o uvezanih više teških bombi. Kada je pala, napravila je ogroman krater. Mogla je u krater stati povelika kuća. Tu rupu su komunisti te 1946. godine koristili za ubijanje Bošnjaka s Ilidže”

Povodom 30. godišnjice osnivanja Stranke demokratske akcije JU Muzej „Alija Izetbegović“ ekskluzivno predstavlja online izložbu na 33 vizuala o osnivanju „stranke građana i naroda muslimanskog kulturno-povijesnog kruga“ s demokratijom kao jednom od najvažnijih odrednica. Dvadeset i šestog maja 1990. godine u svečanoj sali hotela "Holiday Inn" održana je Osnivačka skupština SDA, prve demokratske stranke građanske inicijative u Bosni i Hercegovini, čime je ozvaničen početak djelovanja ove političke stranke, nakon 45 godina jednopartijskog sistema u Jugoslaviji. Inicijativni odbor za osnivanje SDA je činilo 40 intelektualaca, umjetnika i poduzetnika iz Sarajeva, Zagreba, Mostara, Ljubljane i Banje Luke, a za prvog predsjednika stranke je izabran Alija Izetbegović.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!