Sonja Biserko za Stav: Argumenti su na strani Bošnjaka

Pitanje interpretacije rata u Bosni devedesetih godina isto je jako problematično pošto Srbi na to gledaju kao oslobodilački rat Srba i stalno se optužuju Bošnjaci da su počeli rat. Vidite, ništa nije na svom mestu.

Nakon savjetovanja u sarajevskoj Vijećnici protekle sedmice i nakon što je konsenzusom donesena odluka o davanju podrške agentu Sakibu Softiću da pokrene reviziju presude u Hagu, posve je jasno da Bošnjaci, lideri probosanskih političkih stranaka, imaju zajednički usvojen stav.

No, savjetovanje u Vijećnici nije bio skup Bošnjaka, nego su se odazvali svi oni koji se smatraju bosanskohercegovačkim patriotima. Predstavnici Srba tvrde da je bila riječ o nekom parainstitucionalnom bošnjačkom skupu, a ponajbolje ih demantira dolazak uglednih Hrvata i Srba iz političkog i društvenog života BiH. Stoga, u cilju da prenesemo dio te atmosfere konsenzusa, Stav je proveo anketu ciljano razgovarajući s intelektualcima iz BiH, Srbije i Hrvatske, pitajući ih šta misle o reviziji presude

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji

To nije političko, nego pravno pitanje, i sigurno Bošnjaci imaju pravo da iskoriste tu mogućnost da traže reviziju s obzirom na to da, u vreme kada je ta presuda doneta pred Međunarodnim sudom pravde, neki dokumenti nisu bili na raspolaganju, neki su bili sakriveni i zatvoreni za Bošnjake. Mislim da ta politizacija oko sadašnjeg pokušaja da se izvrši revizija zapravo je ciljana zato što ona na neki način ucenjivački govori da će se odnosi u regionu pogoršati.

Međutim, realnost je ta da su odnosi u regionu, odnosno u Bosni i Hercegovini, na nuli i posljednjih desetak godina uz pomoć politike Milorada Dodika u totalnoj su regresiji. Prema tome, to je također jedan lažni argument u tome da će se odnosi pogoršati kada je na delu stalno urušavanje tih odnosa. Ono što je posebno važno jeste da Beograd nije odustao od te intencije da deli Bosnu, odnosno da ide u pravcu osamostaljivanja Republike Srpske. To je isto činjenica i očigledno je svima.

Prema tome, argumenti ostaju na strani Bošnjaka. Da li hoće ili neće da pokrenu reviziju, da li su se dobro pripremili ili ne, ja sad u to nemam uvid i ne mogu to da komentarišem. U svakom slučaju, imaju pravo na to. Pitanje interpretacije rata u Bosni devedesetih godina isto je jako problematično pošto Srbi na to gledaju kao oslobodilački rat Srba i stalno se optužuju Bošnjaci da su počeli rat. Vidite, ništa nije na svom mestu.

PROČITAJTE I...

Careva džamija, kao ni druge carske džamije, nije imala vakufske imovine. Službenici su finansirani iz carske hazne. Uprkos toj činjenici, kako piše Hasan Eminović, stari su je Stočani stalno ukrašavali i o njoj se brinuli putem svojih vakufa. Poklanjali su svoju imovinu kao trajno dobro, a sav prihod bio je podređen njenom funkcioniranju

Bošnjački prosvjetni kadar uključio se u izradu planova i programa iz četiri predmeta nacionalne grupe. Neki autori uradili su i dio udžbenika iz predmeta koji se koriste u obrazovanju na bosanskom jeziku. Manji dio udžbenika koji se koriste u osnovnim školama na Kosovu za nastavu na bosanskom jeziku je iz Bosne. Nažalost, problem danas predstavlja činjenica da u srednjim i višim školama nema udžbenika. Bio je samo jedan uvoz udžbenika iz Bosne za srednje škole u školskoj 2015/2016. godini. I još jedan, veoma važan problem jeste odliv i osipanje broja učenika, uglavnom zbog odlaska s roditeljima u zapadnoevropske zemlje

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!