fbpx

Slike u džamiji Aja Sofija nisu prepreka za obavljanje namaza

Iz Uprave za vjerske poslove Turske (Diyanet) poručili su kako bi se slike u namaskim vremenima trebale odgovarajućim metodama prekriti ili zatamniti. Naglašeno je, također, kako sa vjerske strane ne postoje bilo kakve prepreke da džamija Aja Sofija, izvan namaskih vremena, odnosno obavljanja molitve, bude otvorena za posjete

Iz Uprave za vjerske poslove Republike Turske (Diyanet) poručeno je kako slike koje se nalaze u džamiji Aja Sofiji u Istanbulu nisu prepreka za obavljanje namaza, javlja Anadolu Agency (AA).

Vrhovni sud Turske poništio je prošle sedmice odluku Vijeća ministara iz 1934. godine kojom je džamija Aja Sofija pretvorena u muzej. Potom je u Službenom listu Turske objavljena i Predsjednička odluka kojom se Aja Sofija otvara za molitvu i prelazi pod ingerencije Uprave za vjerske poslove Turske (Diyanet).

Diyanet se danas oglasio nakon što su u javnosti pokrenule određene rasprave oko ispravnosti namaza u Aja Sofiji, s obzirom na sami ambijent Aja Sofije.

“Slike koje se nalaze u džamiji Aja Sofiji nisu prepreka za obavljanje namaza”, naveli su iz Diyaneta, te poručili kako bi se one u namaskim vremenima trebale odgovarajućim metodama prekriti ili zatamniti.

Naglašeno je, također, kako sa vjerske strane ne postoje bilo kakve prepreke da džamija Aja Sofija, izvan namaskih vremena, odnosno obavljanja molitve, bude otvorena za posjete.
Aja Sofija sagrađena je u 6. vijeku. Ova nekada vizantijska crkva, potom džamija, a onda i muzej nezaobilazna je stanica miliona turista koji svakodnevno posjećuju Istanbul.

Sagrađena u doba cara Justinijana, Aja Sofija je jedno od najvećih graditeljskih dostignuća tog vremena. U džamiju je pretvorena nakon osmanlijskog osvajanja Istanbula 1453. godine, tada su izvana izgrađena četiri minareta. Aja Sofija je 1935. godine pretvorena u muzej.

PROČITAJTE I...

Neko Baraliji konačno treba reći da agresori i branitelji nisu isti! Da nije isto rušiti i ubijati grad i braniti ga! Da je kulturološka razlika između onih koji su branili Mostar i onih koji su ga doslovno ubijali, ubijajući njegove građane i rušeći njegove simbole poput Starog mosta, prije pet svjetlosnih godina, a ne “pet deka”.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!