fbpx

Sjedi Marićka na kamen studencu

Radončićeva specifična politička, ali i lična konspirativna kultura nikada nije prihvatila da je izborni rezultat, kao izraz narodne volje, jedini mogući legitiman način dolaska ili ostanka na vlasti, već ga je redovno stavljala u drugi plan naspram koketiranja s vanjskim centrima moći.

Uvijek ambiciozna, samoproklamirana politička komentatorica Ivana Marić izgleda da je konačno uspjela u svom naumu da postane kontroverzna, a time i poznata, što u našoj abnormalnoj javnoj kulturi znači i relevantna. Zanimljivo, ali za to nije bio zaslužan Marićkin udarnički napor u plasiranju stotina sitnih stupidarija na račun SDA, već samo jedan neoprezan komentar koji se nije svidio Fahrudinu Radončiću.

Sve je to tim smješnije što je upravo Dnevni avaz do sada redovno prenosio Marićkine “analize” i komentare, pogotovo kada se gospođica Marić, a to je bilo gotovo uvijek negativno, doticala SDA ili Bakira Izetbegovića. No, u cijeloj ovoj farsi možda je najzanimljiviji razlog zašto su Radončić i njegov Avaz posvetili toliko vremena, prostora i otrovnih riječi Ivani Marić, pa joj, iako je uporno nazivaju diletantom i poluanonimnom, pružaju tretman koji je u Avazu inače rezerviran za ozbiljne političke teškaše ili osobe koje direktno stoje na putu Radončićevim ambicijama.

Razlog za to se najvjerovatnije nalazi u jednom detalju iz Marićkine biografije, u kojoj piše da je ona stručni saradnik Predstavništva Fondacije “Konrad Adenauer” u Bosni i Hercegovini, fondacije koja je inače blisko povezana sa strankom CDU Angele Merkel. Čini se da je upravo to ono što najviše sekira uvijek paranoičnog Fahrudina Radončića.

Naime, Radončićeva specifična politička, ali i lična konspirativna kultura nikada nije prihvatila da je izborni rezultat, kao izraz narodne volje, jedini mogući legitiman način dolaska ili ostanka na vlasti, već ga je redovno stavljala u drugi plan naspram koketiranja s vanjskim centrima moći.

Upravo zbog toga, ali i svjestan svoje nepostojeće harizme i nedovoljnog ugleda u bošnjačkom narodu, Radončić je sebe kao političara, ali i politiku vlastite stranke, oblikovao prije svega nastojeći da se prikaže kao alternativa autentičnim bošnjačkim političkim predstavnicima koje je označavao kao “bošnjačke nacionaliste”, tačnije da se predstavi kao voljan klijent i servilan poltron vanjskih centara, računajući da će ga oni pritiscima i mahinacijama nekako dovesti do žuđene vlasti.

Možda je baš zato taj detaljčić u Marićkinoj biografiji probudio sumnje kod Radončića, da njena izjava nije samo njeno mišljenje već i stav njenih poslodavaca, što bi značilo da nije dobio naklonost na koju je računao i radi koje je, recimo, vodio tako bjesomučnu propagandnu kampanju protiv turskog predsjednika Erdoğana.

Otuda vjerovatno i tako žestoka reakcija, ali i gotovo istovremeni Radončićev pokušaj da skrušeno otškrine neka druga vrata plasirajući gotovo budalaste tekstove preko The Bosnia Timesa (npr. tekst pod naslovom Turci čak vjeruju da bi samo Radončić mogao realizirati projekat izgradnje autoputa Sarajevo – Beograd) u kojima u tuđa usta stavlja svoje ponude pipajući teren i ispitujući kako mu stoje pozicije naspram Turske.

Za Radončića, inače, “svaka igra – svaka dobija”, no ovaj put izgleda da je ponestalo i naivnih prolaznika, ali i protekcije.

PROČITAJTE I...

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Omar 30.05.2018.

    Bas ovakve novine imaju buducnost a ti pasa drzi se scepe i njegovog tariguza

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!