fbpx

Sjećanje na žrtve genocida velika je obaveza

Moramo znati svi da je svaki pedalj, svaki metar trase od Nezuka do Potočara, natopljen nečijom krvi. Idemo u taj pohod da odamo počast ubijenima, damo podršku preživjelima. Nema ni nas preživjelih mnogo. Prema evidenciji, svake godine u “Maršu mira” učestvuje između 80 i 100 preživjelih iz jula 1995. godine. Ove godine samo će oni učestvovati i to je prilika da se čuju njihove priče, svjedočanstva, poručio je Habibović

 

Piše: Adem MEHMEDOVIĆ

Do obilježavanja 25. godišnjice Genocida počinjenog u julu 1995. godina nad Bošnjacima “sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica ostalo je nešto više od mjesec. Pripreme za obilježavanje 25. godišnjice počele su još krajem 2019. godine, ali je kasnije pandemija virusa korona sve zaustavila. Na nedavno održanom sastanku Organizacionog odbora za obilježavanje 25. godišnjice Genocida donesen je jednoglasan zaključak da će godišnjica, ipak, biti obilježena.

“Mjere i ograničenja zbog situacije u kojoj se nalazimo ograničile su nas u pripremama, ali želimo informirati javnost da će 25. godišnjica Genocida nad Bošnjacima biti obilježena”, rekao je Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 25. godišnjice Genocida nad Bošnjacima “sigurne zone UN-a” Srebrenica iz jula 1995. godine.

Razumljiv je oprez članova Organizacionog odbora s obzirom na važnost obilježavanja godišnjice Genocida i u ovoj situaciji se ne smiju praviti greške i propusti. Međutim, činjenica je da je pandemija virusa korona i restriktivne mjere koje su bile na snazi ostavile traga na pripremama obilježavanja, tako da još nije poznato da li će ovog 11. jula biti klanjana dženaza identificiranim žrtvama Genocida. Izvjesno je da će biti održana komemoracija 11. jula i “Marš mira”.

Svake godine 8. jula hiljade učesnika kako iz Bosne i Hercegovine, tako i cijelog svijeta kreće prema Potočarima. Među hiljadama učesnika jesu i osobe koje su u julu 1995. godine preživjele put smrti. Cilj “Marša mira” jeste podsjećanje na žrtve Genocida koji su prije četvrt stoljeća počinile vojne i policijske snage Republike Srpske, kao i podrška preživjelima. Ove godine u okviru obilježavanja 25. godišnjice, zbog pandemije virusa korona i uvedenih mjera, “Marš mira” bit će organiziran drugačije nego proteklih godina. Organizatori ove godine nisu u mogućnosti organizirati “Marš mira” u punom kapacitetu kao prethodnih godina te će broj učesnika biti smanjen s ciljem zaštite zdravlja učesnika.

Ove će godine iz Nezuka na put duži od stotinu kilometara krenuti stotinu osoba koje su preživjele put smrti u julu 1995. godine. Munir Habibović, predsjednik pododbora za “Marš mira”, kaže da je mnogo upita, tuge i razočarenja zbog toga što svi oni koji bi željeli ne mogu učestvovati.

“Meni je žao što se ovo dešava na 25. godišnjicu zbog svih učesnika iz ostalih općina, ostalih grupa koje su učestvovale svih godina i hvala im na tome. Mislim da će da nas razumiju da moramo da se pridržavamo zakona, restriktivnih zaštitnih mjera koje su na snazi. Došli smo do zaključka da idemo na ‘Marš mira’ sa sto učesnika, ali da ti učesnici budu ljudi koji su preživjeli u julu 1995. godine ‘marš smrti’. Mi, organizatori, snosimo najveću odgovornost u svemu, bilo šta da se desi, moramo se pridržavati zakona i mjera koje su na snazi”, ističe Habibović.

Ono u čemu su svi saglasni jeste da je najvažnije da se obilježi 25. godišnjica Genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.

“Za nas žrtve i za čitavu javnost najvažnije je da se obilježi 25. godišnjica. Mislim da ne treba da se zamaramo brojevima, hoće li to biti 20, 100 ili 150 učesnika, bitno je da obilježimo, da to bude na dostojanstven način i da pokažemo da poštujemo mjere i zakone. Vidjet ćemo kakve će mjere biti na snazi tada. Ako za učesnike ‘Marša mira’ bude trebalo da se osiguraju maske, rukavice, pokušat ćemo da ih osiguramo preko Federalnog ministarstva za izbjeglice. Ali mislim da je najveći prioritet da mi obilježimo 25. godišnjicu, da obilježimo dostojanstveno kao što smo i do sada svakog 11. jula. Realnost je i ja očekujem od vlasti u RS-u da oni ostave na snazi određene mjere, ili da nametnu neke mjere u julu zbog godišnjice Genocida”, kaže Habibović.

U narednom periodu krenut će intenzivni radovi na pripremi trase i staze za ovogodišnje učesnike “Marša mira”. Na samoj trasi puta neće biti promjena, samo će broj učesnika biti manji. Učesnici će preći sve etape “Marša mira”, a proći će i dio trase koja se ide od Kameničkog Brda do Buljima.

“Učesnici će proći trasu koja se prolazila svake godine. Prošle godine smo prošli trasu Kameničko Brdo – Buljim i ta trasa ostaje dok je svijeta i vijeka”, smatra Habibović.

Pored stotinu učesnika koji će preći više od stotinu kilometara u tri dana od Nezuka do Potočara, bit će organiziran i “Marš mira” od Žepe do Potočara, u kojem će učestvovati 50 osoba. Dužina ovog puta jeste oko 60 kilometara, a učesnici kreću iz Žepe prema Potočarima 9. jula.

“Tako ćemo 10. jula pri ulasku u Memorijalni centar u Potočarima imati oko 150 učesnika. Prijedlog je da članice udruženja žena koje okupljaju preživjele žrtve Genocida uđu na čelu kolone u Memorijalni centar. Mislim da je to dobra poruka”, rekao je Habibović, koji je i objasnio zbog čega će ove godine u “Maršu mira” učestvovati samo preživjeli iz jula 1995. godine.

“Mislim da je realno da damo prednost ljudima koji su preživjeli 1995, da oni ove godine obilježe, a iduće godine neka nas bude 100 hiljada, što da ne. Moramo znati svi da je svaki pedalj, svaki metar trase od Nezuka do Potočara, natopljen nečijom krvi. Idemo u taj pohod da odamo počast ubijenima, damo podršku preživjelima. Kažem opet, nije ni nama jednostavno nekome reći da ne može učestvovati, ali hajde da pustimo ljude koji su preživjeli taj pakao 1995. godine. Nema ni nas preživjelih mnogo. Prema evidenciji, svake godine u ‘Maršu mira’ učestvuje između 80 i 100 preživjelih iz jula 1995. Ove godine samo će oni učestvovati i to je prilika da se čuju njihove priče, svjedočanstva. Ostat će zabilježeno da su zbog situacije s virusom korona samo preživjeli prešli ‘Marš mira’ na 25. godišnjicu. Pitanje je koliko će preživjelih za deset godina učestvovati u ‘Maršu mira’. Svake godine nas je manje. U svakom slučaju, gajim nadu da će mlađi preuzeti samu organizaciju ‘Marša mira’ i čuvati sjećanje na Genocid koji ne smije biti zaboravljen”, poručio je Habibović.

PROČITAJTE I...

Nakon saobraćajnih nesreća popraćenih velikim brojem poginulih i povrijeđenih, obično se preko medija konstatira da je glavni uzročnik bahata i brza vožnja ili alkohol, a mještani na takve vijesti s medija vrte sumnjičavo glavom, čuvajući tajnu i uvjerenje o pravom uzročniku ovih tragičnih događanja. Ljudi iz okolnih sela čuli su od starih da su se tu nekad nalazila “turska groblja”, pa sad uzimaju danak Srbima što su im poremetili vječni spokoj

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!