fbpx

ŠIZOFRENA SANU: Školstvo na bosanskom kao udar na ljudska prava Bošnjaka

Poseban problem je, smatra Tanasić, to što roditelji bošnjačke djece neće ubuduće biti anketirani da li žele da njihovo dijete nastavu pohađa na srpskom ili bosanskom. A, po njegovom mišljenju, to zadire u pitanje osnovnih ljudskih prava.

Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžo na svojoj redovnoj mjesečnoj konferenciji za medije istakao je da je na sastancima delegacije BNV s resornim srbijanskim ministarstvima donijet zaključak da više neće biti anketiranja roditelja prilikom upisa djece u prvi razred osnovne škole.

“Zaključak je da za naredne dvije godine uskladimo pohađanje nastave na bosanskom i srpskom jeziku s nacionalnom strukturom u ovom regionu, gdje živi 64,2 odsto Bošnjaka. Dakle, šesta generacija učenika u kompletnoj nastavi na bosanskom jeziku upisivaće se po automatizmu, kao što je to slučaj kod učenika na srpskom, mađarskom, slovačkom, rumunskom, albanskom, bugarskom, rusinskom i hrvatskom jeziku”, rekao je Džudžo.

Brže-bolje ovu Džudžinu najavu napali su u srbijanskim medijima i srpski lingvisti, pojašnjavajući da je bosanski jezik različit od srpskog samo na simboličkoj ravni.

“Problem su neki političari koji traže posla tamo gdje ga nema i tako prave štetu onima koje navodno predstavljaju. Također, i država bi trebalo da odredi granice dokle političari mogu da se miješaju u neka pitanja”, izjavio je dr. Sreto Tanasić, predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika SANU.

Poseban problem je, smatra Tanasić, to što roditelji bošnjačke djece neće ubuduće biti anketirani da li žele da njihovo dijete nastavu pohađa na srpskom ili bosanskom. A, po njegovom mišljenju, to zadire u pitanje osnovnih ljudskih prava.

“Valjda roditelji najbolje znaju šta je potrebno njihovoj djeci. Također, roditelji znaju da mogu da naprave problem djeci u nastavku školovanja i traženju posla u državi u kojoj žive. Nigdje u Evropi nije moguće da neko ko se isključi iz školovanja na jeziku države u kojoj živi kasnije traži posao u toj državi”, kaže Tanasić.

Dakle, Tasiću nije zadiranje u ljudska prava onda kada se bošnjačka djeca po automatizmu upisuju na srpski jezik, ali jeste kada se upisuju na svoj maternji, bosanski jezik. I naravno, Tasiću je sasvim u skladu s ljudskim pravima kada on širi strah kako se bošnjačka djeca neće moći zaposliti ako budu izučavala svoj maternji jezik. Čudna je to logika srpskog akademika u kontekstu ljudskih prava.

Ovakav nastup Tasića zapravo predstavlja standardiziranu mantru srpske elite koja sve vrijeme prati proces uvođenja školstva na bosanskom jeziku u Srbiji. Tako da ono što je do sada učinila “Džudžina ekipa” zapravo predstavlja pravu malu kulturnu revoluciju, uzimajući u obzir sve opstrukcije, negiranja i osporavanja koja su dolazila iz različitih akademskih krugova u Beogradu.

Nastavu na bosanskom trenutno pohađa 17.500 učenika u 40 obrazovnih ustanova i institucija u sandžačkim općinama.

PROČITAJTE I...

S pandemijom virusa COVID-19 počela su se na društvenim mrežama pandemično pojavljivati, ali i dodjeljivati odlikovanja istaknutim dužnosnicima za posao koji ionako trebaju raditi. Među dobitnicima je i do jučer sasvim nepoznati Alen Šeranić, ministar zdravlja manjeg bh. entiteta, koji je od fine gradske raje i pripadajućih im medija već proglašen herojem. Neki su išli dotle u svom petokoronaštvu da su, uprkos vlastitim očima i ušima, manji bh. entitet počeli predstavljati kao primjer demokratičnosti i tolerancije, otvorenosti i liberalizma

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!