fbpx

Široka platforma Fondacije “Alija Izetbegović” doprinosi napretku BiH i boljitku njenih naroda

“Kada je u pitanju ostavština Alije Izetbegovića, veoma je teško izdvojiti nešto i narušiti cjelinu koju je on ostavio iza sebe. Ono što je zasigurno kao trajna kategorija ostalo iza Alije Izetbegovića jesu njegova djela, koja su prevedena na više od 10 jezika. Svakom ko je čitao knjige Alije Izetbegovića jasno je koliko su one još uvijek savremene i aktuelne, a samim tim i primjenjive. Iz tog razloga, Fondacija kao jedan od ključnih prioriteta u svom radu stavlja promoviranje i približavanje djela Alije Izetbegovića djeci i mladima. Načini čitanja i prikupljanja informacija kod mladih ljudi su se drastično promijenili, tako da se Fondacija okreće novim metodama da kroz društvene platforme, interaktivne radionice i digitalne medije animira mlade ljude i potakne ih da čitaju i istražuju o Aliji Izetbegoviću

 

 

Razgovarao: Filip Mursel BEGOVIĆ

Muhamed Mulahmetović rođen je 1991. godine u Foči. Svoje djetinjstvo i osnovno obrazovanje završio je u Goraždu, a srednju školu i fakultet ekonomije u Sarajevu. Po završetku studija, počinje raditi na komercijalnim projektima zapošljavanja mladih kao projekt-menadžer najveće konferencije za ljudske resurse u Bosni i Hercegovini: DRIVE konferencija, regionalnom sajmu zapošljavanja VDKZ i projektu “Najpoželjnijeg poslodavca u BiH”. Nakon toga, prelazi u Fondaciju BİGMEV, koja služi kao centar za razvoj odnosa s Bosnom i Hercegovinom i tu nastavlja rad na projektima, isključivo na privlačenju stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu te uspostavljanju saradnje između turskih i bosanskohercegovačkih gradova i općina.

Krajem 2016. godine seli se u Istanbul i počinje s radom na međunarodnom TV kanalu TRT WORLD kao rukovodilac globalne distribucije tog kanala za komercijalnu upotrebu. Tu stječe značajno internacionalno iskustvo. Početkom 2020. godine vraća se s porodicom u Bosnu i Hercegovinu i prihvata funkciju generalnog sekretara Fondacije “Alija Izetbegović”. U razgovoru za Stav govori o projektima i aktivnostima Fondacije, planovima za budućnost, bitnosti Alije Izetbegovića i ulozi Fondacije u promociji njegova djela.

STAV: Pokriva li Fondacija “Alija Izetbegović šire polje društvenog interesa ili je bazirana isključivo na promicanje ostavštine rahmetli predsjednika? Odnosno, s obzirom na postojanje JU Muzej “Alija Izetbegović, koja je razlika između ove dvije ustanove?

MULAHMETOVIĆ: S obzirom na to da obje ustanove nose naziv po imenu prvog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, mnogi miješaju Fondaciju i Muzej. Suštinska razlika jeste u tome što je Fondacija nevladina organizacija, dok je Muzej javna ustanova, te samim tim, po svojoj strukturi i organizaciji, različito funkcioniraju, iako po prirodi stvari dosta sarađujemo. Svakako da se Fondacija bavi promicanjem i proučavanjem intelektualne ostavštine Alije Izetbegovića, ali i onim što je, po mom mišljenju, možda i važnije, naročito u vremenu u kojem se nalazimo, a to je tumačenje i zaštita njegove ostavštine. Svjedoci smo raznih pokušaja da se djelo Alije Izetbegovića iskrivljeno predstavlja, čemu će se Fondacija suprotstavljati snagom argumenata i istine.

Osim promicanja i zaštite imena Alije Izetbegovića, Fondacija u svojoj viziji nastoji doprinositi napretku Bosne i Hercegovine i boljitku njenih naroda i građana na principima slobode, ravnopravnosti, pluralnosti i uvažavanja različitosti. Paradigma Bosne kao mjesta susreta, zajedništva i suživota uzima se za vrijednost koja je ideal za koji ćemo se boriti. Dakle, Fondacija pokriva šire polje društvenog djelovanja, naročito na promicanju kulture i povijesti bošnjačkog naroda, razvijanju svijesti o važnosti mira, promoviranju univerzalnih moralnih vrijednosti, raznih kultura i religija, obrazovanja za demokratsko društvo, povezivanje intelektualnih potencijala bosanskohercegovačkog društva, širenju duha dijaloga, saradnje i međunarodnog prijateljstva.

STAV: Koje projekte provodite ili planirate provesti u dogledno vrijeme?

MULAHMETOVIĆ: Fondacija je osnovana krajem 2019. godine i zvanično je počela s radom početkom 2020. Godišnji plan Fondacije za 2020. godinu znatno je promijenjen s obzirom na to da smo sve svoje planirane aktivnosti morali prilagoditi epidemiološkim mjerama na terenu. Prvi projekt koji je Fondacija uradila bio je prilagođen situaciji u kojoj smo se svi zatekli, a to je bilo sprečavanje širenja zaraze virusom Covid-19. Iako to ne potpada pod djelovanje Fondacije, određena sredstva predviđena za projekte Fondacije usmjerili smo u nabavku zaštitnih vizira za medicinske radnike koje smo dostavili medicinarima na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine i Sandžaka, kao podrška u njihovoj borbi protiv pandemije virusa Covid-19.

Trenutno se Fondacija najviše fokusirala na projekt prikupljanja i izrade arhiva koji se odnosi na prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Aliju Izetbegovića, s obzirom na to da smo se veoma često susretali s problemom pronalaska dobrih fotografija ili videozapisa koje bismo mogli iskoristiti, a koje svjedoče o životu i djelu Alije Izetbegovića. Također, radimo na projektu izrade detaljne bibliografije djela Alije Izetbegovića, kao i djela o Aliji Izetbegoviću napisanih na bosanskom i drugim jezicima. Cilj tog projekta jeste uspostavljanje određene vrste kontrole i standardizacije u izdavaštvu, jer trenutno nemamo stvarni uvid ko i na koji način vrši print, prijevod i prodaju knjiga. Pored toga, na vrhu ljestvice prioriteta nalaze se projekti uvezivanja bošnjačke akademske zajednice, okupljanje bošnjačkih nevladinih organizacija, uspostavljanje platforme za saradnju s dijasporom i približavanje lika i djela Alije Izetbegovića djeci i mladima.

STAV: Je li Fondacija porodičnog usmjerenja ili je zamišljena kao institucija od općeg društvenog značaja?

MULAHMETOVIĆ: Kada pogledate misiju, viziju i ciljeve Fondacije, jasno vam je da je Fondacija osnovana kao institucija od općeg društvenog značaja, ne samo za Bošnjake već i sve ostale narode koji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao vlastitu domovinu. Svakako da postoji i taj segment u kojem porodica kao nasljednik svih intelektualnih prava Alije Izetbegovića participira u radu Fondacije, ali to je svedeno na ulogu korektivnog i savjetodavnog faktora.

STAV: Ima li Fondacija neku vrstu političke pozadine ili nakane da politički djeluje? Mimo politike, odnosno stranke SDA, što Vi vidite kao univerzalnu vrijednost ostavštine Alije Izetbegovića koju treba promovirati?

MULAHMETOVIĆ: Jedna od osnovnih odrednica Fondacije jeste da je ona nestranačka i neprofitna organizacija koja će samostalno i u saradnji s drugim organizacijama provoditi društvene inicijative i kulturne programe u skladu sa stavovima i intelektualnom zaostavštinom Alije Izetbegovića.

Samim tim, Fondacija ima za cilj da djelo Alije Izetbegovića izdigne i zaštiti od uskih političkih i ideoloških pristupa i predstavi ga u svjetlu državnika i mislioca, što on uistinu i jeste bio. Nesporno je da je Alija Izetbegović osnivač Stranke demokratske akcije, ali, suštinski, on je bio vođa političkog pokreta koji je objedinjavao različite političke opcije u opću demokratsku, slobodarsku, domoljubnu tendenciju.

Kada je u pitanju ostavština Alije Izetbegovića, veoma je teško izdvojiti nešto i narušiti cjelinu koju je on ostavio iza sebe. Ono što je zasigurno kao trajna kategorija ostalo iza Alije Izetbegovića jesu njegova djela koja su prevedena na više od 10 jezika. Svakom ko je čitao knjige Alije Izetbegovića jasno je koliko su one još uvijek savremene i aktuelne, a samim tim i primjenjive. Iz tog razloga, Fondacija kao jedan od ključnih prioriteta u svom radu stavlja promoviranje i približavanje djela Alije Izetbegovića djeci i mladima. Načini čitanja i prikupljanja informacija kod mladih ljudi drastično su se promijenili, tako da se Fondacija okreće novim metodama da kroz društvene platforme, interaktivne radionice i digitalne medije animira mlade ljude i potakne ih da čitaju i istražuju o Aliji Izetbegoviću.

STAV: Mnogi se znaju pohvaliti da baštine i slijede ideju Alije Izetbegovića, a zatim nastupa i javna polemika oko toga ko je vjerodostojni sljednik te ideje. Kako prepoznati lažnjake?

MULAHMETOVIĆ: Toga je uvijek bilo i bit će, ne samo kad je Alija Izetbegović u pitanju već općenito. Takve pojave u društvu veoma često znaju potaknuti procese koji na kraju imaju veoma negativne rezultate po jedan narod. To se najbolje može vidjeti na primjeru ljudi koji parcijalno i po vlastitom nahođenju koriste ime ili ideju Alije Izetbegovića u kontekstu kad im nešto treba, način na koji im to treba i veoma često usmjerenu u pravcu njihovih neistomišljenika kako bi ih diskreditirali na način da oni nisu dosljedni te ideje.

Takve pojave najbolje vrijeme ogoli (kao i svaki lažnjak, brže se izliže i potroši), ali naravno da treba biti oprezan i budan na jedno oko kad su takve pojave u pitanju. Najbolji način da reagiramo, a prvenstveno u smislu preventivnog djelovanja, jeste da što više ljudi spozna i uči o Aliji Izetbegoviću, naročito mladi ljudi. Nakon što budemo imali dovoljnu masu ljudi koji poznaju intelektualnu zaostavštinu, život i djelo Alije Izetbegovića, svaka maliciozna pojava koja svojata njegovo ime ili ideju bit će u startu osuđena na propast.

STAV: Na koji način mislite suzbijati veliku količinu laži koja se svakodnevno iznosi na račun Alije Izetbegovića?

MULAHMETOVIĆ: Jedini način da se suprotstavite lažnim navodima, tendencioznim tekstovima i zlonamjernim pobudama pojedinaca jeste uspostavljanje protuteže istinom, tako što ćemo ponuditi relevantne i činjenicama podastrte tekstove, videozapise u obliku kratkih explainera, historijske činjenice i sve druge oblike informacija koje će biti lahko dostupne široj javnosti kroz web-stranicu Fondacije, društvene mreže i putem relevantnih medija.

Sve laži koje su plasirane u javnost u proteklom periodu nažalost su našle plodonosno tlo kod jednog dijela bošnjačkog naroda zbog relativno velike medijske nepismenosti i lahkovjernosti kod Bošnjaka. Međutim, ono što je jako simptomatično jeste da se te laži ponavljaju iz dana u dan kroz razne medijske kanale, očito vodeći se poznatom izrekom nacističkog ministra propagande iz vremena Drugog svjetskog rata Josepha Goebbelsa da “hiljadu puta ponovljena laž postaje istina”, što samo po sebi govori kakav profil nalogodavaca stoji iza takvih laži.

STAV: Šta podrazumijevate pod arhivom za koju smo čuli da se uveliko prikuplja u Fondaciji?

MULAHMETOVIĆ: Jedan od projekata koji traje od samog početka djelovanja Fondacije jeste izrada arhiva Fondacije koji će objediniti sve tekstove, govore, slike, videozapise i, u konačnici, biblioteku svih knjiga Alije Izetbegovića (koje su objavljene na preko 10 jezika širom svijeta). Kada su u pitanju videozapisi i slike, mnogi od tih materijala još uvijek se nalaze na starim formatima i nisu upotrebljivi, te ujedno radimo na digitalizaciji tih materijala i trenutno smo u pripremnoj fazi za jedan veći poduhvat koji će biti od državničke važnosti. Nakon što ti materijali budu digitalizirani, bit će znatno lakše upravljati njima i omogućiti da budu dostupni široj javnosti. Također, ti materijali će biti dostupni svim zainteresiranim istraživačima koji se bave djelom i ostavštinom Alije Izetbegovića, što će u konačnici predstavljati jedan dobar fundus za istraživačke radove, a istraživačima olakšati njihov rad s obzirom na to da će sve moći da nađu na jednom mjestu. Također, želio bih se referirati na prethodno pitanje s obzirom na to da će nam ovaj arhiv poslužiti kao izvor i baza za razbijanje svih mantri i laži prisutnih u javnosti, a koje se odnose na Aliju Izetbegovića.

STAV: Nedavno ste posjetili Novi Pazar i potpisali protokol o saradnji s tamošnjom temeljnom institucijom – Bošnjačkim nacionalnim vijećem. Imate li ideju na koji se način može pomoći Bošnjacima Sandžaka, zatim Bošnjacima Makedonije, Kosova, jer govorimo o prirodno povezanom prostoru?

MULAHMETOVIĆ: Tako je, 9. i 10. oktobra delegacija Fondacije “Alija Izetbegović” boravila je u Novom Pazaru s ciljem potpisivanja zvaničnog protokola o saradnji s Bošnjačkim nacionalnim vijećem u Sandžaku kao krovnom institucijom Bošnjaka u Srbiji. Do ovog sporazuma došlo je nakon ranijih susreta u Sarajevu, gdje je okvirno definirana saradnja naše dvije institucije. Cilj ovog sporazuma jeste trasiranje okvirne saradnje na budućim projektima od obostranog značaja za naš narod kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Sandžaku. Tokom posjete imali smo priliku da se upoznamo s projektima koje Bošnjačko nacionalno vijeće provodi, a oni se prvenstveno baziraju na obrazovni sistem i vraćanje bosanskog jezika u škole, važnost identiteta i veze s matičnom državom te uspostavljanje političkog sistema koji će Bošnjacima na tom prostoru garantirati sigurnost i izvjesniju budućnost. Načelno je dogovorena konkretna saradnja na određenim projektima iz oblasti kulture, historije i projektu približavanja i upoznavanja našeg naroda s obje strane granice, a naročito u radu i zbližavanju s mladima.

Kada su u pitanju Bošnjaci koji žive u domovinskim zemljama, iz posjete koju smo imali Novom Pazaru, zaista smo se uvjerili koliko nam je malo potrebno za bolje razumijevanje i saradnju. Prvenstveno moramo raditi na tome da geografske odrednice Bošnjaka ne budu kamen spoticanja, već da to posmatramo kao bogatstvo našeg naroda i zajedničke kulture koju baštinimo. Moramo raditi na projektima zbližavanja i međusobnog upoznavanja kroz razne aktivnosti, kao što su promocije knjiga koje oslikavaju kulturu, historiju, običaje, ali i stradanja Bošnjaka s tih prostora. Jedna od karakteristika koja nas sve veže i ujedinjuje jeste borba za opstanak našeg naroda na prostorima na kojima su Bošnjaci stoljetno prisutni i to breme svi skupa i podjednako nosimo.

Drugi važan faktor jeste rad s mladima i djecom kroz razne ljetne kampove, škole, radionice i druge aktivnosti, gdje bi bošnjačka djeca van matične države zajedno s djecom iz Bosne i Hercegovine imala priliku da upoznaju svoju zemlju i tako razvijaju svijest o svom identitetu i privrženost državi. Dalje, uvezivanje naše akademske, poslovne i kulturne zajednice podjednako je važno kao i sve gore pobrojano. Jednostavno, moramo pronaći mehanizme i načine da naša udruženja i javne institucije sarađuju jedni s drugima, dijele iskustva i znanje, te zajednički nastupaju na određenim projektima i u tom će smislu Fondacija, shodno svojim mogućnostima, da doprinese na zbližavanju i uspostavljanju veza između Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, dijaspori i domovinskim zemljama. S tom namjerom Fondacija uskoro planira i posjete drugim bošnjačkim nacionalnim vijećima koja egzistiraju u susjednim zemljama.

STAV: Ako govorimo o prostoru Sandžaka, neminovno govorimo i o Bošnjacima u Turskoj, koji su većinom u tu zemlju emigrirali iz Sandžaka. Na koji način Vi vidite potencijal Bošnjaka u Turskoj, kojih je, po nekima, i do 5 miliona? I koja je uloga Fondacije u svemu tome?

MULAHMETOVIĆ: Veoma je zanimljiva ta činjenica da u Turskoj egzistira veći broj Bošnjaka nego u matičnoj zemlji. Naravno, većina tih Bošnjaka poprilično se asimilirala s Turcima s obzirom na to da govorimo o trećoj ili, pak, četvrtoj generaciji koja je rođena u Turskoj. Ono što je veoma interesantno jeste da su oni kroz razna udruženja ipak uspjeli da sačuvaju svoj identitet u određenoj mjeri, kao i veze s Bošnjacima u Bosni i Hercegovini i Sandžaku.

Potencijal Bošnjaka u Turskoj zaista je ogroman s obzirom na to da se radi o značajnim brojkama. Svjedoci smo velikog ekonomskog rasta i ekspanzije Turske u zadnjih 20 godina, gdje su Bošnjaci imali svoju ulogu. Mnogi bošnjački biznismeni koji imaju svoje firme širom Turske imaju veliki značaj u privredi Turske i njenom napretku. Veliki broj njih posluje i u Bosni i Hercegovini i znam da postoje određene institucije koje olakšavaju njihovo poslovanje i pokretanje biznisa u Bosni i Hercegovini, kao što je BİGMEV – Centar za razvoj odnosa s Bosnom i Hercegovinom.

Potrebno je dodatno animirati Bošnjake u Turskoj kroz razna bošnjačka udruženja koja egzistiraju skoro u svim gradovima Turske, da posjete Bosnu i Hercegovinu, upoznaju se s privrednim i turističkim potencijalima, ali ujedno i spoznaju svoje korijene i onaj dio identiteta koji ih vezuje za njihove pretke koji su emigrirali iz Bosne i Hercegovine i Sandžaka s povlačenjem Osmanskog Carstva, ali i zbog svih dešavanja i patnji koje su nakon toga uslijedile. Fondacija je već potpisala Sporazum o saradnji s BİGMEV-om, gdje ćemo nastojati da pružimo podršku u procesu povezivanja Bošnjaka iz Turske s Bosnom i Hercegovinom.

Također, cilj nam je da analiziramo šta je to što je potrebno Bošnjacima u Turskoj kako bi i dalje sačuvali svoj identitet i unaprijedili svoje veze i pripadnost Bosni i Hercegovini. Ovaj projekt se ne odnosi samo na Bošnjake u Turskoj već i kompletnu dijasporu Bosne i Hercegovine, koja igra jako važnu ulogu za opstanak i napredak našeg naroda i naše matične domovine Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

O srednjovjekovnoj Bosni, suverenoj, nezavisnoj i međunarodno priznatoj državi, generalno malo znamo. Fragmenti slike srednjovjekovne bosanske države nalaze se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Srednjovjekovna postavka u Zemaljskom muzeju postavljena je 80-ih godina prošlog stoljeća i na njoj su radili neki od najvažnijih naučnika koji su svoj naučni rad posvetili srednjovjekovlju – Pavo Anđelić i Nada Klajić. Izložba je koncipirana kao rani srednji vijek, razvijeni srednji vijek i kasni srednji vijek.

Direktnim izvršiocima ratnih zločina na području općine Rogatica do sada je izrečena kazna od 57 godina zatvora. Sve ih je izrekao Sud BiH, osudivši kroz pet osuđujućih presuda pet pripadnika VRS-a i MUP-a RS-a. Na optuženičkoj klupi sjede još peterica, jedan je u bijegu, a 18 osumnjičenih upisano je na “hašku listu”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!