fbpx

SILA NEBESKA: Na današnji dan formiran Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine

U potpunom okruženju u kojem je djelovao 5. korpus Armije RBiH protiv sebe je imao tri neprijatelja: vojsku Srpske krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske i paravojsku Fikreta Abdića. Karakteristika ratnih djelovanja na unsko-sanskom području jeste i zajednička borba bošnjačkog i hrvatskog naroda protiv zajedničkog neprijatelja. Bitna karakteristika 5. korpusa Armije RBiH jeste da je tokom cijelog rata zadržao multietnički karakter.

 

Slijed događaja u Bosni i Hercegovini krajem 1991. i početkom 1992. godine imao je utjecaj i na područje današnjeg Unsko-sanskog kantona. Teritorijalna odbrana Bihaćkog okruga 31. decembra 1992. godine imala je 5.520 pripadnika: 3.446 Bošnjaka, 1.631 pripadnika srpske nacionalnosti, 200 Hrvata i 223 ostalih.

Peti korpus Armije RBiH, kao najviša vojna formacija u tadašnjem Bihaćkom okrugu, formiran je 21. oktobra 1992. godine sa sjedištem u Bihaću, a na osnovu Odluke Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine donesene 3. septembra 1992. godine. U sastav 5. korpusa ušle su jedinice iz Unsko-sanske operativne grupe i dio iz sastava Okružnog štaba Teritorijalne odbrane Bihać. Brojno stanje 5. korpusa kasnije se kretalo od 14.000 do 20.000 pripadnika.

U zoni odgovornosti 5. korpusa Armije RBiH, dugoj 178 kilometara, lomile su se sve ofanzive, a narod Bihaćkog okruga odbranjen je od istrebljenja i država Bosna i Hercegovina sačuvana na ovim prostorima. Bihaćko ratište bilo je odsječeno od drugih slobodnih dijelova BiH, fizički odvojeno od vrhovne komande i u informativnoj blokadi. Peti korpus Armije RBiH bio je 1.201 dan u okruženju. Uprkos tome, Komanda 5. korpusa i komande potčinjenih jedinica nisu se pretvorile u vojnu huntu i sve su vrijeme bile pod okriljem civilnih vlasti.

U potpunom okruženju u kojem je djelovao 5. korpus Armije RBiH protiv sebe je imao tri neprijatelja: vojsku Srpske krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske i paravojsku Fikreta Abdića. Karakteristika ratnih djelovanja na unsko-sanskom području jeste i zajednička borba bošnjačkog i hrvatskog naroda protiv zajedničkog neprijatelja. Bitna karakteristika 5. korpusa Armije RBiH jeste da je tokom cijelog rata zadržao multietnički karakter.

U toku 1995. godine Peti korpus oslobodio je veći dio Velike Kladuše, Bosanske Krupe, Bosanskog Petrovca, Ključa i Sanskog Mosta. U svom oslobodilačkom pohodu jedinice 5. korpusa pješice su prešle oko 120 kilometara. Borci ovog korpusa ARBiH srušili su sve vojne teorije na vrućem bihaćkom ratištu. Njegovi borci, neobjašnjivog pobjedničkog mentaliteta, bili su specijalci za preživljavanje i za rat. Niz historijskih činjenica vodi nas do zaključka da 5. korpusu Armije RBiH i narodu Bihaćkog okruga pripada velika zasluga što je očuvana Bosna i Hercegovina.

Bihać i cijeli Bihaćki okrug, u čijem su sastavu bili dijelovi bosanskokrupske i velikokladuške općine i teritorije općina Cazin i Bužim, u toku agresije na Bosnu i Hercegovini bili su 1.201 dan opasani rovovima, minskim poljima, tenkovima i tonama ubilačkog gvožđa. Okrug se nalazio u tzv. zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda, ali, uprkos tome, srpske agresorske snage nisu prezale od svakodnevnog granatiranja izbjeglica i civila koji su u njemu pronašli utočište i spas.

Boreći se protiv nekoliko puta jačeg agresora, borci 5. korpusa Armije RBiH lomili su čeljust po čeljust zvijeri koja je prijetila da uništi infrastrukturu i ubije svo stanovništvo koje se sakrilo u bihaćku dolinu.

Peti korpus bitke je vodio i protiv secesionističkih snaga Fikreta Abdića, koji je blisko sarađivao sa srpskim vojno-političkim rukovodstvom. A onda je došla 1995. godina i vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija krenule u oslobađanje okupiranih područja Republike Hrvatske. Komanda 5. korpusa ARBiH imala je u vidu značaj akcije “Oluja” za ovaj dio Bosne i Hercegovine, današnji Unsko-sanski kanton. Spajanje jedinica 5. korpusa Armije RBiH s vojskom Hrvatske značilo je deblokadu cijelog Bihaćkog okruga i smanjivanje linije fronta s 260 na nepunih 70 kilometara. Zato je komanda 5. korpusa odlučila svoje jedinice uputiti u susret Hrvatskoj vojsci.

Akcija je počela 4. augusta 1995. godine, a već naredni dan oslobođeno je oko 80 posto teritorija Hrvatske, uključujući i centar tzv. Republike Srpske Krajine (RSK), grad Knin, a 7. augusta ministar odbrane Hrvatske Gojko Šušak izvijestio je da je operacija uspješno okončana. Narednog dana predali su se posljednji ostaci vojske RSK, pripadnici 21. korpusa. Samo dan nakon početka “Oluje” deblokiran je i slobodni prostor Bihaćkog okruga, čime su i jedinice 5. korpusa ARBiH krenule u oslobodilački poduhvat okupiranih prostora Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske.

Jedinice 5. korpusa, sadejstvujući s Hrvatskom vojskom, prešle su na teritorij Hrvatske i oslobodile Željavu, Ličko Petrovo Selo, Vaganac, Drežnik, Frkašić, Meljinovac, Preboj, Grabovac, Plitvice i Mulinje. Tog 5. augusta u jutarnjim satima u Grabovcu, na cesti Rakovica – Plitvička jezera, pripadnici 5. korpusa spojili su se s Hrvatskom vojskom. Srpska strana je tokom 1994. godine bila pokrenula aktivnosti radi ovladavanja prostorom Bihaćke krajine, ovećeg, ali izoliranog područja pod kontrolom Armije BiH, koji je u velikoj mjeri sprečavao izravni kontakt između područja pod kontrolom Srba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Nakon 1.201 dana u potpunom okruženju, teške borbe za opstanak, brojnih bitaka i različitih iskušenja, 6. augusta 1995. godine ovaj dio Bosne i Hercegovine otvoren je, i to je bio konačni pečat slobodi.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!