fbpx

Selo gori, baba se češlja

Svako sa zrnom razuma zna da ozbiljna administracija, a ona američka ipak to jeste, bez obzira na to što joj je na čelu Donald Trump, ne bi bez čvrstih dokaza stavila bilo koga na bilo kakvu listu. Pogotovo ne na onu crne boje.

“Državni sekretar SAD Michael Pompeo i Ministarstvo vanjskih poslova SAD posjeduju vjerodostojne informacije da je gospodin Nikola Špirić bio uključen u javnu korupciju i ostvario korist od iste, uključujući ostvarivanje nepropisne koristi tokom obavljanja javnih funkcija i ometanje javnih procesa tokom svog mandata kao člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine”, poručeno je početkom ove sedmice iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u Sarajevu.

Pojašnjenje je to odluke o stavljanju Nikole Špirića na tzv. crnu listu američke administracije. Špirić, a i članovi njegove porodice, neće tako moći putovati u Sjedinjene Američke Države. Morat će se utješiti odlaskom samo do Beča, u kojem je Špirić prije koju godinu kćerki Jovani kupio stan, da se dete ne potuca po domovima i podstanarskim sobicama.

Krompir je dobro rađao u Špirićevom drvarskom kraju, a i knjige su mu išle još bolje, pa je Nikola skuckao skoro 400 hiljada evra i kupio stan u jednom od bečkih ringova.

Nakon što je objavljena vijest o stavljanju na listu, na kojoj se Špirić našao u finom društvu brojnih svjetskih hohštaplera, kriminalaca, terorista, ratnih zločinaca…, arlauknuo je njegov stranački šef Milorad Dodik, ustvrdivši kako se radi o miješanju ambasadorice SAD u predizbornu kampanju.

Svako sa zrnom razuma zna da ozbiljna administracija, a ona američka ipak to jeste, bez obzira na to što joj je na čelu Donald Trump, ne bi bez čvrstih dokaza stavila bilo koga na bilo kakvu listu. Pogotovo ne na onu crne boje.

Nažalost, Tužiteljstvo BiH nije ozbiljna institucija. Jer, da jeste, ono bi već sat nakon objavljene vijesti o crnoj listi naložilo inspektorima SIPA-e privođenje i ispitivanje Nikole Špirića, “na okolnost ometanja javnih procesa”.

No, Tužiteljstvo to, naravno, neće učiniti, što zbog toga što je bivši glavni tužitelj Goran Salihović već jednom suspendirao istragu o kupovini stana u Beču, tvrdeći kako u tome nema ništa sumnjivo, što zbog toga što je Salihovićeva v. d. nasljednica Gordana Tadić zabavljena sama sobom, odnosno svojim izborom na čelnu dužnost u toj instituciji.

Do (tužiteljskih) izbora nastavit će otaljavati poslove, selfie glasnogovornik Tužiteljstva objavit će kako su neke istrage u toku, sačekat će se koji dan da se slegne prašina i da se većina medija zabavi kakvom efemerijom kako ne bi uradili ništa.

Baš kao što nisu radili ništa kada su u pitanju i ostale osobe koje su zbog sličnih optužbi također završavale na američkim crnim listama.

PROČITAJTE I...

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!