fbpx

Šehid koji je umro boreći se za svoje ideje

S dužnosti predsjdnika Mohammed Morsi je svrgnut 3. jula 2013. godine u državnom udaru koji je predvodio tadašnji ministar odbrane Adbelfettah es-Sisi.

 

Na današnji dan 2013. godine egipatska vojska u državnom je udaru svrgnula predsjednika Mohameda Mursija.

Prvi demokratskim putem izabrani predsjednik Egipta Mohammed Morsi, rođen je 8. augusta 1951. godine u selu Adve u blizini grada Sarkiyye.

Za predsjednika Egipta izabran je na izborima održanim u junu 2012. godine, osvojivši 51,73 posto glasova.

Morsijeva pobjeda na izborima potvrđena je 24. jula 2012. godine, a na dužnost je i zvanično stupio nakon inauguracije 30. jula iste godine.

Bio je predsjednik Stranke slobode i pravde, političkog krila Muslimanskog bratstva (Ihvan), a u periodu od 2000. do 2005. godine bio je zastupnik u egipatskom parlamentu.

Mohammed Morsi, po zanimanju mašinski inžinjer, bio je oženjen i otac petero djece.

S dužnosti predsjdnika Mohammed Morsi je svrgnut 3. jula 2013. godine u državnom udaru koji je predvodio tadašnji ministar odbrane Adbelfettah es-Sisi.

Morsi je nakon puča u procesu nazvanom “bijeg iz zatvora” osuđen na smrtnu kaznu. Međutim, vrhovni egipatski sud je poništio ovu odluku i proces vratio na početak.

Prvi demokratski predsjednik Egipta je bio procesuiran u ukupno šest odvojenih slučajeva, a četiri procesa su okončana. Dva od ukupno šest procesa su bila u toku.

Mohammed Morsi je na vlast došao nakon što je masovnim protestima na ostavku primoran Hosni Mubarak (1981.-2011.) i bio je prvi izabrani predsjednik Egipta.

Svjedoci prisutni na ročištu na kojem je preminuo prvi demokratski izabrani predsjednik Egipta Mohammed Morsi, poručili su kako mu niko nije prišao čak 20 minuta nakon što je izgubio svijet i srušio se na pod, odnosno da je, drugi riječima, ostavljen da umre.

Britanski list “Independent” objavio je tada tekst u kojem se poziva na izjave prijatelja i saradnika Mohammeda Morsija, i drugih očevidaca koji su bili prisutni na ročištu.

Egipatsko tužilaštvo je saopćilo kako je Morsi, nakon što je izgubio svijest, “hitno prebačen u bolnicu”, no izjave prisutnih u sudnici potvrđuju kako mu u sudnici niko nije prišao ni 20 minuta nakon što je izgubio svijest.

Abdullah al-Haddad, čiji su otac i mlađi brat procesuirani u istom sudskom proces s Morsijem, izjavio je kako od zvaničnika niko nije prišao Morsiju nakon što se srušio na pod.

“Ostao je na podu neko vrijeme dok ga stražari nisu izveli vani. Hitna pomoć je stigla nakon 30 minuta. Ostali optuženi su počeli vikati nakon što su vidjeli da se srušio. Među optuženima je bilo i doktora koji su tražili dozvolu stražara da intervenišu ili tražili da to učini neko drugi. Svjesno mu nisu pomogli. Nakon što su optuženi počeli vikati, stražari su njihove porodice izveli iz sudnice”, kazao je Haddad.

Optužbe na račun egipatskih zvaničnika, da nisu reagovali na Morsijevo gubljenje svijesti, potvrdio je i još jedan aktivista koji je bio prisutan u sudnici, a iz sigurnosnih razlog nije želio otkriti svoj identitet.

Prvi demokratski izabrani predsjednik Egipta Mohamed Morsi preminuo je u sudnici pučista koji su ga tačno sedam godina ranije svrgnuli s vlasti, a ostat će upamćen po hrabrosti koju je pokazivao tokom pritvora i suđenja.

Preminuo je u sudnici u kojoj mu je sudila pučistička vlast koja mu često nije davala riječ i koja ga je vrijeđala. Uprkos tome, Morsi je tokom cijelog postupka hrabro branio svoje stavove.

Suđeno mu je po brojnim optužnicama i izrečeno mu je više smrtnih i dugogodišnjih zatvorskih kazni, a neka od suđenja su još uvijek bila u toku.

UN-ov Visoki komesarijat za ljudska prava (OHCHR) pozvao je na brzu, nepristrasnu, potpunu i transparentnu istragu smrti Mohameda Morsija.

Nakon što je preselio, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović uputio je izraze sućuti porodici preminulog egipatskog predsjednika Mohammeda Morsija.

“Sa žalošću sam primio vijest o naprasnoj smrti prvog demokratski izabranog predsjednika Egipta Mohameda Morsija. U svoje lično ime upućujem izraze sućuti njegovoj porodici i egipatskom narodu. Morsi je najprije izgubio slobodu, a sada i život u borbi za slobodu egipatskog naroda. Neka je rahmet njegovoj duši”, poručio je Izetbegović u objavi putem društvenih mreža.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je istakao da je Mohamed Morsi “šehid koji je umro boreći se za svoje ideje”.

Istakao je da historija nikada neće zaboraviti tiranine koji su doveli do njegove smrti.

“Smrt Morsija u sudnici je simbol tiranije koja je provođena nad njim i njegovim narodom. Morsi je šehid”, kazao je Erdogan.

Podsjetio je da je Morsi izabran demokratskim putem, ali da je 2013. godine svrgnut krvavim državnim udarom.

“Gajili smo blisko prijateljstvo prije i nakon što je izabran za predsjednika. Tirani mogu ubiti nevine, ali ne mogu umanjiti značaj i ugled njihove borbe”, rekao je turski predsjednik u obraćanju u Istanbulu.

Naglasio je da će se svi muslimani Morsija sjećati kao nekoga ko je do posljednjeg daha vodio časnu borbu.

Podsjetio je da na hiljade ljudi koji su bili bliski Morsiju i dalje leže u zatvorima u Egiptu i da odolijevaju svim pritiscima i nedaćama.

Aktivistkinja za ljudska prava i dobitnica Nobelove nagrade Jemenka Tevekkul Karman uporedila je svrgnutog egipatskog predsjednika Mohameda Morsija sa bivšim južnoafričkim liderom Nelsonom Mandelom.

Karman je nakon članka “Morsi je Mandela u arapskom svijetu”, objavljenog u jednom američkom časopisu, odbijen ulazak u Egipat.

“Prvi izabrani lider u historiji zemlje u kojoj vlada režim, Egiptu, prisilno je skinut s vlasti, sa 60 posto izglasano je suspendovanje ustava, a Partija slobode i pravde isključena je iz politike. Morsi nakon ovoga nije samo lider koji je demokratskim putem izabran na čelo Egipta, on je istovremeno postao Mandela u arapskom svijetu”, izjavila je Karman.

 

PROČITAJTE I...

I ranije je tokom ove godine u nekoliko navrata prijećeno muslimanima Crne Gore, i to tokom litija u organizaciji Srpske pravoslavne crkve na kojima se protestiralo protiv Zakona o vjeroispovijesti.

Nema apsolutno niti jednog argumenta da se opravda odluka kojom bi se usred epidemije smrtonosnog virusa – kada se bilježe rezultati o broju zaraženih i umrlih neuporedivo gori od onih iz proljeća, a zbog kojih je bila prekinuta redovna nastava – poslala djecu u školske kupe.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!