fbpx

Sedam miliona Iranaca ostalo bez posla

Značajan dio Iranaca i dalje ostaje dobrovoljno zatvoren u svoje domove. Rast potrošnje vode i prazne ulice svjedoče o tome. Teška ekonomska situacija, rezultat američkih sankcija i upravljanja resursima, vrši poseban pritisak na radničku klasu, koja treba posao.

 

Potaknuta skupom borbom protiv koronavirusa i ohrabrena padom krivulje sa brojem zaraženih, iranska vlada odlučila je dopustiti neke “nebitne” aktivnosti već ovog vikenda. Predsjednik Hasan Rohani najavio je ublažavanje mjera zabrane, usprkos zabrinutosti koju ta najava izaziva među stručnjacima i dijelom javnosti, koji se plaše vraćanje zaraze.

Izvršna vlast osmislila je plan za ponovno otvaranje takozvanih “poduzeća s niskim rizikom”, među kojima su uredi, tvornice i neke državne službe. Oni će biti otvoreni pod koncesijom Ministarstva zdravlja i provedbom niza protokola o higijeni i socijalnoj distanci.

Supermarketi, restorani i kafići te mjesta s velikom posjećenošću, poput parkova i šoping centara ostat će zatvoreni do datuma koji odredi predsjednik, koji je naglasio da će predstojeći sveti mjesec  Ramazana, koji počinje za dvije sedmice, biti drugačiji. U džamijama neće biti namaza. Molitve će se prenositi na televiziji.

Već prije sedam dana, kad su se mnogi vratili s perzijskih novogodišnjih praznika, glavni su gradovi lagano oporavili svoj puls. Ponovo su zabilježene prometne gužve a u Teherana, grada sa 15 miliona ljudi, slike prepunih autobusa i vozova bile su neizbježne.

Sve to u zemlji u kojoj je više od 4.300 ljudi umrlo od koronavirusa i koja ima više od 70.000 zaraženih, pokazuju službeni podaci. Neke procjene povećavaju te brojke. “Ako ljudi postanu arogantni zbog relativno bolje situacije… sigurno ćemo pretrpjeti novu tešku fazu bolesti”, upozorio je ministar zdravlja Said Namaki na televiziji.

Ipak, značajan dio Iranaca i dalje ostaje dobrovoljno zatvoren u svoje domove. Rast potrošnje vode i prazne ulice svjedoče o tome. Teška ekonomska situacija, rezultat američkih sankcija i upravljanja resursima, vrši poseban pritisak na radničku klasu, koja treba posao.

“Pokušavamo se boriti protiv koronavirusa dok oporavljamo gospodarstvo”, nedavno je sažeo glasnogovornik vlade Ali Rabiei koji je ove sedmice ponudio neke podatke o ekonomskim posljedicama pandemije. Najmanje sedam miliona radnih mjesta je izgubljeno ili privremeno obustavljeno. Milion i po poduzeća, dodao je, trpjet će dugoročne posljedice.

Istraživanje koje je u Teheranu proveo ISPA analitički centar pokazuje da da 34% ispitanika priznaje da imaju finansijskih problema zbog mjera izolacije u borbi protiv pandemije. Njih 35% računa da se može održavati bez problema do dva mjeseca.

Zbog toga je Vlada povukla gotovo milijardu eura iz svog Državnog fonda kako bi ublažila ekonomsku štetu od koronavirusa. Osim toga, Teheran je ove sedmice uspio odmrznuti imovinu u vrijednosti od 1,5 milijardi eura koju je posjedovao u Luksemburgu.

PROČITAJTE I...

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je povodom potpisivanja mirovnog sporazuma između Armenije i Azerbajdžana posredstvom Rusije o okončanju oružanog sukoba u spornoj regiji Nagorno-Karabakh/Artsakh pripremio analizu aktualnih događanja. Iz analize „Sukob Azerbajdžana i Armenije 2020: Povratak Rusije na Kavkaz - kraj rata između Armenije i Azerbajdžana“ objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!