fbpx

Salih Dubičić, kandidat za načelnika: Bratunac je pozitivna povratnička priča

Bošnjaci u Bratuncu imaju najveći kapacitet u Podrinju da preuzmu poziciju načelnika jer je Bratunac bazen s najviše povratnika Bošnjaka u Podrinju. U Bratuncu su se u proteklom periodu radile dobre stvari i najviše Bošnjaka vratilo se na područje opštine Bratunac, zasnovalo svoje porodice, podiglo svoja porodična imanja i ostvaruje prihode od toga

 

 

Piše: Jakub SALKIĆ

Salih Dubičić zamjenik je načelnika Opštine Bratunac. Ako ga pitate da se predstavi, reći će da je povratnik u svoje rodno bratunačko mjesto Mihaljevići. “Od 2002. godine tu živim, tu proživljavam svaki dan i, eto, borim se sa svojim narodom. To je ono što ja jesam”, kaže Salih. On će se na predstojećim lokalnim izborima boriti za poziciju načelnika Opštine Bratunac kao kandidat SDA. Tako će se u Bratuncu za poziciju načelnika boriti aktuelni načelnik Nedeljko Mlađenović (SNSD) i njegov zamjenik Salih Dubičić (SDA). O predstojećim lokalnim izborima i stanju Bošnjaka povratnika u Bratunac razgovarali smo sa Salihom Dubičićem. On očekuje da Bošnjaci ponovo pokažu političku zrelost i biraju ljude koji su uvijek bili s njima od prvog dana povratka do danas, a ne da biraju neke koji se pojave samo pred izbore i počnu mešetariti. Očekuje da se nastavi ova pozitivna bratunačka povratnička priča.

STAV: Kakve su šanse Bošnjaka u Bratuncu na lokalnim izborima 2020, imaju li Bošnjaci dovoljno kapaciteta da preuzmu poziciju načelnika?

DUBIČIĆ: Bošnjaci u Bratuncu imaju najveći kapacitet u Podrinju da preuzmu poziciju načelnika jer je Bratunac bazen s najviše povratnika Bošnjaka u Podrinju. U Bratuncu su se u proteklom periodu radile dobre stvari i najviše Bošnjaka vratilo se na područje opštine Bratunac, zasnovalo svoje porodice, podiglo svoja porodična imanja i ostvaruje prihode od toga.

STAV: Koje su to dobre stvari rađene proteklih godina?

DUBIČIĆ: Najbolja stvar koja se u Bratuncu radila godinama unazad jeste stvaranje pozitivne priče među samim Bošnjacima povratnicima, koji su bili ujedinjeni i nisu imali nekih problema u smislu sigurnosti, nekakvih incidenata i provokacija koji bi doveli do toga da se odseli dio stanovništva. Druga važna stvar jeste da su se radili infrastrukturni projekti, zatim se direktno materijalno pomagalo fizičkim licima povratnicima kroz poljoprivrednu proizvodnju i pokretanje lokalnih biznisa. Tu nam je najviše pomoglo Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, ono je najveći pojedinačni donator. Bilo je i drugih donatora na području opštine Bratunac koji su dolazili i odlazili, ali Federalno ministarstvo stalno je prisutno na terenu kroz niz projekata. Onda smo imali posljednjih godina Ministarstvo za boračka pitanja Federacije BiH, s rahmetli Salkom Bukvarevićem na čelu, koje je počelo da provodi fantastične projekte koji su dali željene rezultate na terenu, jer do sada demobilisani borci povratnici nisu imali nikakva prava zato što im je lična karta u Republici Srpskoj. Dakle, Bošnjak demobilisani borac koji se vratio u RS gubi sva prava u FBiH. Rahmetli Salko to je promijenio tako što su demobilisani borci povratnici u RS dobili ista prava kao i demobilisani borci u Sarajevu, Tuzli itd. Onda je došla tu i naknada za demobilisane borce. To je dobar smjer za sve institucije u Federaciji koje žele da osnaže povratak na područje RS-a. Moraju ljudi imati od nečega da žive.

STAV: Dakle, smatrate da je sigurnosni aspekt imao najznačajniju ulogu u ohrabrivanju Bošnjaka da se vrate u Bratunac?

DUBIČIĆ: Jeste. Islamska zajednica u Bratuncu s Elvirom ef. Hodžićem i Admirom ef. Velićem na čelu također je uradila dosta dobrih stvari za Bratunac. I taj sigurnosni, materijalni, pa i kulturološki aspekt doprinio je dosta dobrom životu na području opštine. Nedostaju nam, recimo, naši privatnici iz Federacije koji bi trebali ovdje da otvore svoje firme. Jedan od najboljih pokazatelja jeste kompanija “Hifa”. Oni su otvorili ovdje svoju benzinsku pumpu, gdje rade dva-tri Bošnjaka, imamo tu i “Robot”, u kojem radi dosta Bošnjaka. Ima još tih pojedinačnih firmi, ali nam nedostaje još više takvih na području opštine Bratunac, da otvore svoje poslovnice ovdje i zaposle još povratnika. Evo, sada imamo i novi most i granični prelaz prve kategorije, gdje će moći da ide sva roba, i to će dosta doprinijeti razvoju opštine Bratunac. Opština Bratunac pokrenula je izgradnju bescarinske zone odmah pored prijelaza, gdje će se moći otvarati firme. U narednom periodu Bratunac će biti perspektivan grad u Podrinju.

STAV: Posljednjih je godina i Bratunac zahvatio trend odlazaka stanovništva u inostranstvo u potrazi za poslom, što se odnosi i na Bošnjake i Srbe. Kakva je sada situacija u ekonomskom pogledu u Bratuncu, ima li dovoljno prilika za zapošljavanje građana, imaju li razloga ostati?

DUBIČIĆ: U posljednje tri godine došlo je do stagnacije odlaska stanovništva, i Bošnjaka i Srba, ali sigurno vam mogu reći, a to će potvrditi svako ko je bio u Bratuncu, da ovaj grad polahko postaje centar regije Birač, koja obuhvata Srebrenicu, Miliće, Vlasenicu i dio Zvornika. Mi polahko postajemo centar te regije, imali smo izgradnju stambenih zgrada, ulaganje u infrastrukturu, novi most i granični prijelaz, ulagali smo dosta u poljoprivredu, imamo dosta privatnih fabrika koje se otvaraju, jer ljudi gledaju perspektivu koju donosi taj novi granični prijelaz. Ja mislim da ćemo za nekoliko godina biti pravi centar ove regije.

STAV: Bratunac je jedna od onih općina u kojima su tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu počinjeni najteži zločini nad Bošnjacima. Te rane sigurno nisu zarasle. Kakvi su danas međuljudski odnosi u Bratuncu između Bošnjaka i Srba?

DUBIČIĆ: Bošnjaci u Bratuncu nemaju nekih velikih problema koji bi doveli do poremećaja tih međuljudskih odnosa između Bošnjaka i Srba. Islamska zajednica, kao što sam već rekao, dosta dobrih stvari radi, sami povratinici rade dosta dobrih stvari, kao i naši politički predstavnici u vrhu koji su odavde, prvenstveno potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić. Svi ti napori dovode do pomirenja među građanima Bratunca. Nedavno smo imali incident kada nam je neko uginulu svinju bacio u harem gradske džamije, ali poslije toga je Opština odmah donirala videonadzor da se ne dešavaju slične stvari.

STAV: Činjenica da se u Bratuncu svake godine održava iftar na otvorenom, na korzu u centru grada, govori nešto o međuljudskim odnosima u gradu.

DUBIČIĆ: Da, zbog toga je Bratunac poznat u cijeloj Bosni i Hercegovini. Mi smo prvi počeli tu praksu iftara na korzu, jer imamo veliki korzo i to je jedan od zaštitnih znakova Bratunca kao opštine. Taj korzo je, slobodno mogu reći, najbolji na ovom području i tu svake godine organizujemo iftar na otvorenom. Imamo i našu dijasporu koja redovno pomaže taj iftar sredstvima. To je impozantno da 300-400 ljudi na gradskom trgu sjedi i iftari, a prolazi 1.000 ili 2.000 ljudi na korzu i tu se ništa u smislu incidenata ili provokacija ne dešava. Nikada se nije desio nikakav incident. To je samo jedan od pokazatelja dobrih odnosa na području opštine Bratunac, a ima ih mnogo.

STAV: Mogu li glasovi iz dijaspore, koja je u slučaju Bratunca brojna, biti prevaga u korist Bošnjaka na predstojećim izborima?

DUBIČIĆ: Dijaspora bi mogla biti prevaga, ali nažalost, imamo Centralnu izbornu komisiju, koja ne radi posao kako treba, radi ga polovično, ne radi ga do kraja ili ga nikako ne radi. Evo, sada možemo pričati o prevari Bošnjaka iz dijaspore koji su se prijavljivali da glasaju iz inostranstva. Njima je dopola završena prijava da glasaju putem pošte ili je odbijena, a s druge strane, Bošnjaci koji žive u Bratuncu, njih oko 360, prijavljeni su u Srbiji da glasaju, to su ljudi koji nikad nisu prešli granicu, nikad nisu otišli u Srbiju. Došlo je do zloupotrebe podataka, ličnih dokumenata, potpisa. Zamislite kako se osjeća povratnik koji je saznao da je prijavljen u Srbiji. Ali mi smo kao Opština u subotu otvorili šalter-salu, CIPS je radio u subotu i dosta je žalbi uloženo, veliki broj Bošnjaka odazvao se i pokazao svoju zrelost.

STAV: Smatrate li da Bošnjaci u Bratuncu imaju prilično dobru političku poziciju uvažavajući činjenicu da su predsjednik Skupštine opštine i zamjenik načelnika Bošnjaci?

DUBIČIĆ: Mi u Bratuncu smo, što se tiče politike, pokazali zrelost na prošlim izborima i kroz ove četiri godine u vlasti SDA ima četiri odbornika u Skupštini opštini, SDP, kao multistranka, ima jednog, ali su ga dali gospođi iz reda srpskog naroda. Dakle, Bošnjaci su dobili na prošlim izborima pet odborničkih mjesta. Mi smo za ove četiri godine dosta dobrih stvari uradili, slika današnjeg Bratunca govori da idemo u dobrom smjeru. Pokazali smo političku zrelost u odnosu na neke druge naše opštine u kojima Bošnjaci nisu baš jedinstveni.

STAV: Bratunac je prošao ono što je prošla i Srebrenica, ali je ostao izvan fokusa javnosti. Ipak, Bratunac je ostvario možda i najbolje rezultate u pogledu povratka. Je li to zbog toga što ste se više oslanjali sami na sebe, na jedinstvo Bošnjaka povratnika?

DUBIČIĆ: Vjerovatno i zbog toga. Bratunac je zapravo gore prošao u ratu nego Srebrenica, ali mi nismo toliko medijski zastupljeni. Bratunac je opština koja drži neslavno prvo mjesto po broju stanovnika koje je izgubila u odnosu na prijeratni period. Svaki deveti Bošnjak Bratunca je ubijen, oko 3.600 Bratunčana stradalo je u proteklom ratu. Mi smo ipak uspjeli napraviti povratak, iako nismo imali svu tu materijalnu pomoć, medijsku, ali svejedno smo uspjeli ostvariti zavidan rezultat.

STAV: Sve vrijeme o Bratuncu govorite kao o jednoj uspješnoj povratničkoj priči, međutim, ima i ona negativna, a to je osporavanje bosanskog jezika. Svima je poznat slučaj djece iz Konjević-Polja. Koliko je spremna općinska vlast, kada bi imala tu mogućnost, da riješi taj problem?

DUBIČIĆ: Opština Bratunac nema nikakve ingerencije da taj spor riješi, da ima, da je to na Opštini Bratunac, mi bismo to vrlo brzo riješili. Nažalost, to je nešto što rješava Banja Luka i Ministarstvo prosvjete. Imamo još problema osim bosanskog jezika, koji nam je gorući problem, problem nam je zapošljavanje Bošnjaka u budžetskim institucijama, ali i to ćemo riješiti i početi Bošnjake zapošljavati i u javnom, ne samo u privatnom sektoru.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!