fbpx

S dijasporom igramo na pobjedu

Za opstanak Bošnjaka povratnika u mjestima iz kojih su protjerani tokom Agresije od presudne je važnosti da Bošnjaci u svojim općinama budu politički faktor, da učestvuju ne samo u zakonodavnoj nego i u izvršnoj vlasti na lokalnom nivou. Jedino tako će biti u mogućnosti da zaštite sebe, svoja prava i da zadovoljavaju svoje potrebe. “Bez aktivnog učešća dijaspore, ja se bojim da je ova naša politička mogućnost veoma ograničena, a s njima ja mislim da bi to bila politička utakmica na pobjedu”, poručuje Senad Bratić

Piše: Jakub SALKIĆ

Bošnjaci koji su tokom Agresije na BiH protjerani i danas žive rasuti po cijeloj zemaljskoj kugli, a koje danas zovemo bošnjačka dijaspora, i vrlo su važan faktor u političkom životu Bosne i Hercegovine, posebno na lokalnom nivou, odnosno na nivou općina u kojima su živjeli do Agresije. Međutim, rijetko se važnost dijaspore shvata na taj način. Za opstanak Bošnjaka povratnika u mjestima iz kojih su protjerani tokom Agresije od presudne je važnosti da Bošnjaci u svojim općinama budu politički faktor, da učestvuju ne samo u zakonodavnoj nego i izvršnoj vlasti na lokalnom nivou. Jedino tako će biti u mogućnosti da zaštite sebe, svoja prava i da zadovoljavaju svoje potrebe.

Sami povratnici Bošnjaci ne mogu se izboriti za pozicije u vlasti općina i gradova, ovdje prije svega govorimo o općinama i gradovima u entitetu Republika Srpska, gdje su Bošnjaci prije Agresije bili većina, a danas su brojčana manjina, ali i nekim gradovima u Federaciji BiH poput Stoca. Trebaju pomoć svojih sugrađana koji više ne žive u BiH.

Nije od životne važnosti da Bošnjaci koji žive u inostranstvu grade kuće u kojima će provesti petnaestak dana godišnjeg odmora, a ostatak godine će biti zaključane, mada im to niko ne spori, od životne važnosti je da glasaju na izborima u BiH ma gdje se nalazili.

Ako analiziramo izbore, fokusirajući se samo na lokalne jer se tu najjasnije vidi utjecaj dijaspore na izborne rezultate, primijetit ćemo nekoliko značajnih trendova. Od prvih poslijeratnih lokalnih izbora 1997. godine do danas Bošnjaci su uglavnom gubili politički utjecaj u općinama iz kojih su protjerani. Uzmimo za primjer općine Bratunac, Bosanski Novi, odnosno Novi Grad i Stolac.

Na izborima 1997. godine u Stocu više od 6.500 birača glasalo je na teritoriji te općine na redovnim biračkim mjestima, dok je više od 4.500 birača glasalo izvan te općine. U to vrijeme izborna pravila su dozvoljavala da neko ima privremeni boravak na području druge općine kao izbjeglica, a da može glasati u općini u kojoj je boravio 1991. godine. Tako su Stočani koji su kao izbjeglice bili u bilo kojem dijelu BiH mogli birati načelnika i Općinsko vijeće Stoca. Rezultati izbora 1997. vrlo precizno oslikavaju tadašnju sliku Stoca. Koalicija predvođena HDZ-om dobila je nešto više od 6.000 glasova, najvećim dijelom birača na redovnim biralištima u Stocu, dok je bošnjačka koalicija predvođena Strankom demokratske akcije (SDA) dobila nešto više od 4.000 glasova, od čega je malo više od 500 glasova s redovnih birališta, a sve su ostalo glasovi stigli izvan općine Stolac.

KAKO SU GLASALI STOČANI

Od izbora 1997. do općinskih izbora 2004. godine broj glasova koji dolaze izvan općine Stolac rapidno je pao. Na izborima 2004. godine u odsustvu i putem pošte glasalo je tek 439 birača, ali se istovremeno značajno povećao broj bošnjačkih glasova na redovnim biralištima. Svejedno se broj Bošnjaka u lokalnoj vlasti smanjivao sa smanjenjem ukupnog broja glasova koje su bošnjačke stranke dobijale. Istina, srazmjerno se smanjivao i ukupni broj birača u Stocu, kao i broj glasova koje su dobijale stranke s hrvatskim predznakom. Razlog za to jeste prije svega što je veliki broj Stočana, koji su živjeli u nekim drugim dijelovima BiH, morao riješiti svoj status jer više nisu mogli ostati raseljena lica. Mnogi od njih odlučili su se za stalni boravak na području drugih općina i izgubili mogućnost da glasaju na izborima u Stocu, a jedan dio njih svakako je odselio van Bosne i Hercegovine.

U periodu od 2004. do 2012. godine broj glasova izvana je nastavio opadati, kao i broj glasova koje su bošnjačke stranke dobijale na području općine Stolac. No na izborima 2016. godine Bošnjaci su uspjeli da drastično poprave rezultate u odnosu na izbore 2012. godine, najviše zahvaljujući aktivnostima Inicijative za Stolac i zajedništvu koje su Bošnjaci tada pokazali. Broj glasova iz dijaspore za bošnjačke političke predstavnike (bošnjačka stranka s najviše glasova u Stocu) s 82 tokom izbora 2012. godine povećan je na 400, broj glasova na redovnim biračkim mjestima u Stocu je s 809 u 2012. povećan na 2.900 na izborima 2016. Inicijativa za Stolac i HDZ s koalicionim partnerima, kao najjača hrvatska opcija, bili su gotovo izjednačeni, razlika je bila u 300 glasova.

Slična je situacija i u općini Bratunac, gdje su Bošnjaci prije Agresije bili većina. Broj glasova izvan općine na izborima 1997. godine bio je oko 8.500, uglavnom glasova Bošnjaka, a u općini, uglavnom Srba, bio je oko 11.000. Najjača bošnjačka stranka, odnosno koalicija, u tom periodu imala je više od 8.000 glasova, dok je najjača srpska stranka imala manje od 6.000 glasova, što znači da su Bošnjaci bili u prilično dobroj političkoj situaciji. Međutim, kako je u vrijeme Alijanse za promjene, predvođene SDP-om, usvojen Zakon o prebivalištu – Izborni zakon pa raseljene osobe više nisu mogle glasati u općinama u kojima su bile prijavljene 1991, nego samo u općinama u kojima imaju prijavljen stalni boravak, broj glasova izvan općine drastično je smanjen, međutim, baš u tom periodu počeo je povratak Bošnjaka u svoja prijeratna mjesta prebivališta pa je od 2000. godine broj glasova Bošnjaka koji žive u općini Bratunac u konstantnom porastu. Broj glasova koji dolaze izvan općine nakon deceniju i po pada porastao je tek na izborima 2016. godine, zahvaljujući glasovima upravo bošnjačke dijaspore.

U Bratuncu je, recimo, na posljednjim lokalnim izborima bilo oko 9.500 glasača na redovnim biračkim mjestima u općini, putem pošte i u odsustvu glasalo je oko 2.000 birača. Najjača bošnjačka koalicija SDA-SBB u Bratuncu je dobila oko 2.000 glasova, većinom Bošnjaka povratnika koji i danas žive u Bratuncu, istovremeno, najjača srpska stranka dobila je oko 1.500 glasova. Gledajući pojednostavljeno, Bošnjaci su u dobroj poziciji, ali ako uzmete u obzir da još najmanje tri srpske stranke imaju preko 1.000 glasova, a da je druga najbolja bošnjačka stranka na manje od 500 glasova, onda je jasno da može puno bolje od toga. Tu bi na scenu trebala stupiti bošnjačka dijaspora i pomoći Bošnjacima povratnicima da dobiju značajniju ulogu na političkoj sceni u Bratuncu.

U općini Bosanski Novi, odnosno Novi Grad, 1997. godine bošnjačke stranke dobile su oko 8.000 glasova, od toga više od 90 posto birača koji u tom trenutku nisu bili u općini Novi Grad. Od tada do danas broj glasova koje dobijaju bošnjačke stranke u konstantnom je padu. Na prošlim lokalnim izborima 2016. bošnjačke stranke dobile su oko 2.000 glasova.

POZIV ZA REGISTRACIJU

Senad Bratić poslanik je u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Senad se među prvima vratio iz Njemačke u svoj rodni grad Bosanski Novi, koji su u međuvremenu 1993. godine Srbi prekrstili u Novi Grad. Kao dugogodišnji politički predstavnik Bošnjaka u entitetu RS, povratnik i neko ko je i sam bio u dijaspori, odlično poznaje ovu temu. Na početku razgovora ističe da potencijal dijaspore nije ni izblizu iskorišten. “Sve bi kod nas bilo drugačije da se dijaspora više angažuje, bilo bi više države, bilo bi više prava za Bošnjake i Hrvate na prostoru entiteta Republika Srpska. Naši građani vani moraju to prepoznati”, kaže Bratić i dodaje da je neiskorištenost tog političkog kapaciteta dijaspore “obostrana lična greška” i naše dijaspore i naših političkih predstavnika.

“Naše sugrađane koji žive van Bosne i Hercegovine mnoge teme zanimaju, mnogi su odgovorni, ali i pored te brige izostaje onaj najvažniji korak – registrovati se za izbore, jer ako se niste registrovali i ukoliko niste glasali, nemate pravo na kraju kritikovati političke predstavnike Bošnjaka kako lokalno, tako i na nivou entiteta i države. Tu treba uložiti više truda. Mi imamo u posljednje vrijeme aktivnosti da se približimo našim ljudima koji žive van granica Bosne i Hercegovine, imamo jedan dobar projekt na kojem treba još puno raditi, treba prvo da napravimo jednu bazu podataka, koliko ima naših ljudi, gdje žive, odakle su porijeklom, da se uspostave kontakti s njima i da se pokuša uspostaviti ta saradnja ne samo na političkom polju nego i na ekonomskom, kulturnom, čak i sportskom. Kada je ekonomija u pitanju, tu zaista ima ogroman prostor za saradnju, imamo uspješne i obrazovane ljude širom svijeta, mislim da bi u konačnici svi građani BiH imali korist od tog povezivanja s našim ljudima u dijaspori”, objašnjava Bratić.

Prema njegovim riječima, problem naših ljudi u dijaspori najčešće su lični dokumenti. Bratić se više puta uvjerio u to boraveći među Bošnjacima Sjeverne Amerike. Mnogi od njih nemaju bosanskohercegovačke lične karte, pasoše ili vozačke dozvole, što se smatra validnim ličnim dokumentima. Bratić je mišljenja da se našim građanima koji žive vani treba omogućiti registracija za izbore i glasanje na osnovu dokaza o državljanstvu, jer svako ko ima državljanstvo BiH, svako ko se nije odrekao državljanstva naše zemlje, treba da ima pravo da glasa na izborima. Jedini način da dijaspora aktivno učestvuje u svemu što se dešava u lokalnoj zajednici iz koje potječe, dodaje Bratić, jeste da se aktivno uključi u izborni proces.
“Želim pozvati državljane BiH, ukoliko žele, a smatram da svi žele, to je neosporno, da se registruju za lokalne izbore za glasanje putem pošte do 1. septembra, time stječu legitimno pravo, a ispunjavaju obavezu kao državljani BiH da aktivno odlučuju šta će se raditi u lokalnim zajednicama gdje su rođeni, mislim da će time u njihovim lokalnim zajednicama biti više države BiH, da ćemo mi kao Bošnjaci imati mjesto koje nam objektivno pripada, jer broj odbornika u skupštinama opština i gradova, broj poslanika u parlamentima entiteta i države govori ustvari o kapacitetu države BiH na prostoru entiteta Republika Srpska. Bez aktivnog učešća dijaspore, ja se bojim da je ova naša politička mogućnost veoma ograničena, a s njima ja mislim da bi to bila politička utakmica na pobjedu”, zaključuje Senad Bratić.

PROČITAJTE I...

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!