Ruska igra s Poveljom Kulina bana

Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka tamo se nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. stoljeću, danas se nalazi u posjedu ruske Akademije nauka i umjetnosti u St. Peterburgu. Rusija uporno odbija vratiti Povelju jer smatra da ona, kao drugi dokument Slavena po starosti, jednako pripada i njihovoj historiji.

 

Prije nekoliko dana obilježeno je 830 godina otkako je 28. augusta 1189. godine napisana Povelja bosanskog bana Kulina, najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument i najstariji državni dokument kod svih južnoslavenskih naroda i država.

Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka tamo se nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. stoljeću, danas se nalazi u posjedu ruske Akademije nauka i umjetnosti u St. Peterburgu. Rusija uporno odbija vratiti Povelju jer smatra da ona, kao drugi dokument Slavena po starosti, jednako pripada i njihovoj historiji.

U decembru 2015. godine ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine uručio je pismo ministru kulture Ruske Federacije u kome je iznesena inicijativa za povrat originalnog dokumenta Povelje Kulina bana BiH. Odgovor ruskog ministra kulture bio je da je za ovo pitanje nadležna Federalna agencija naučnih organizacija Ruske Federacije, kojoj je upućeno pismo početkom 2016. godine.

Nekoliko mjeseci kasnije, stigao je odgovor u kojem je stajalo da je Povelju bana Kulina kupio ruski vicekonzul Jeremija Gagić u Dubrovniku kod trgovca duhana 1832. godine, te ovim argumentom Federalna agencija naučnih organizacija Ruske Federacije ističe da je Povelja Kulina bana kupljena na zakonskim temeljima i da se nalazi u Biblioteci Ruske Akademije nauka više od 170 godina, kao i da je unijeta u popis osnovne zbirke naučno-istraživačkog Odsjeka rukopisa Biblioteke i time predstavlja vlasništvo Ruske Federacije.

“Ministarstvo civilnih poslova se, nakon toga, obratilo Federalnoj agenciji naučnih organizacija Ruske Federacije s molbom da se razmotri mogućnost da se original Povelje privremeno izloži u Bosni i Hercegovini”, kaže za Stav Suad Džafić, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH za kulturu i nauku, pojašnjavajući detalje prepiske s ruskim vlastima.

U septembru 2017. ministar civilnih poslova BiH uputio je pismo ruskom ambasadoru u našoj zemlji s molbom da pomogne dopremanje i izlaganje originala Povelje Kulina bana u BiH. Dva mjeseca kasnije, ministar Adil Osmanović sreo se sa zamjenikom ruskog ministra kulture, zatražio sastanak o mogućnostima privremenog izlaganja originala Povelje Kulina bana u Zemaljskom muzeju BiH, te kazao kako su nadležne institucije u BiH spremne dati sve garancije.

Molba je odbijena u martu 2018. godine, kada je Mihail Kotjukov, rukovodilac Federalne agencije naučnih organizacija Rusije, uputio pismo u kojem je, između ostalog, naveo da fizičko stanje rukopisa ne dozvoljava njegovo izlaganje i prijevoz rukopisa u BiH jer bi mu se tako mogla nanijeti šteta. Konačno, u januaru ove godine ambasador BiH u Rusiji Mustafa Mujezinović sastao se s predstavnicima Biblioteke Ruske Akademije nauka u St. Peterburgu. Tada je dogovoreno da se “ostavi mogućnost realiziranja inicijative”, ali da to bude projekt koji bi obuhvatio veći broj dokumenata iz arhiva Biblioteke koji imaju vezu s ostalim slavenskim zemljama i naglaskom na BiH i zemlje bivše Jugoslavije, a koje oni posjeduju u okviru Odjeljenja za slavistiku. /N.H./

PROČITAJTE I...

“Merhamet” je, dijeleći tokom svoje historije sudbinu bošnjačkog naroda, djelujući kroz četiri različite države, odnosno državna ustrojstva, preživio brojne političke, ekonomske, društvene turbulencije i ratove, pa će preživjeti i napade zlonamjernih pojedinaca. Naš nijet i naša misija isuviše su značajni da nas takva podmetanja i prepreke mogu skrenuti s puta dobročinstva koji je započet daleke 1913. godine, a koji su trasirali naši preci, tada najznamenitiji Bošnjaci, među kojima su bili i prvi predsjednik “Merhameta” dr. Mehmed Spaho i veliki reis Džemaludin ef. Čaušević, a kasnije i naš rehmetli predsjednik Alija Izetbegović

Naučnici danas, bar u Njemačkoj, mogu objavljivati članke i knjige i imaju potpunu slobodu da brane svaku moguću poziciju. U pravilu im ne prijeti nikakva opasnost zbog toga. S druge strane, u Njemačkoj uočavam fenomene koji se meni lično ne sviđaju. U Njemačkoj postoji desničarska radikalna partija (AfD) i mnogi se boje da bi ona mogla jačati. To, recimo, za posljedicu ima to da se na fakultetima, čak na fakultetima politologije, sprečavaju predavanja mislilaca koji su desničarski orijentirani. I sām sam protiv AFD-a, ali to ne znači da trebamo zabranjivati diskusiju s nekim ko je simpatizer ove stranke. Zabraniti bilo kakvu diskusiju na jednom fakultetu smatram oblikom kukavičluka

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Haris 08.09.2019.

    “Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka tamo se nalaze i danas, a treći primjerak, danas se nalazi u posjedu ruske Akademije nauka i umjetnosti u St. Peterburgu.” – zar ne bi bilo logičnije da se tražio jedan primjerak iz Dubrovnika? Pa neka ostanu tri primjerka u tri različite zemlje.

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!