Ruska igra s Poveljom Kulina bana

Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka tamo se nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. stoljeću, danas se nalazi u posjedu ruske Akademije nauka i umjetnosti u St. Peterburgu. Rusija uporno odbija vratiti Povelju jer smatra da ona, kao drugi dokument Slavena po starosti, jednako pripada i njihovoj historiji.

 

Prije nekoliko dana obilježeno je 830 godina otkako je 28. augusta 1189. godine napisana Povelja bosanskog bana Kulina, najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument i najstariji državni dokument kod svih južnoslavenskih naroda i država.

Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka tamo se nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. stoljeću, danas se nalazi u posjedu ruske Akademije nauka i umjetnosti u St. Peterburgu. Rusija uporno odbija vratiti Povelju jer smatra da ona, kao drugi dokument Slavena po starosti, jednako pripada i njihovoj historiji.

U decembru 2015. godine ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine uručio je pismo ministru kulture Ruske Federacije u kome je iznesena inicijativa za povrat originalnog dokumenta Povelje Kulina bana BiH. Odgovor ruskog ministra kulture bio je da je za ovo pitanje nadležna Federalna agencija naučnih organizacija Ruske Federacije, kojoj je upućeno pismo početkom 2016. godine.

Nekoliko mjeseci kasnije, stigao je odgovor u kojem je stajalo da je Povelju bana Kulina kupio ruski vicekonzul Jeremija Gagić u Dubrovniku kod trgovca duhana 1832. godine, te ovim argumentom Federalna agencija naučnih organizacija Ruske Federacije ističe da je Povelja Kulina bana kupljena na zakonskim temeljima i da se nalazi u Biblioteci Ruske Akademije nauka više od 170 godina, kao i da je unijeta u popis osnovne zbirke naučno-istraživačkog Odsjeka rukopisa Biblioteke i time predstavlja vlasništvo Ruske Federacije.

“Ministarstvo civilnih poslova se, nakon toga, obratilo Federalnoj agenciji naučnih organizacija Ruske Federacije s molbom da se razmotri mogućnost da se original Povelje privremeno izloži u Bosni i Hercegovini”, kaže za Stav Suad Džafić, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH za kulturu i nauku, pojašnjavajući detalje prepiske s ruskim vlastima.

U septembru 2017. ministar civilnih poslova BiH uputio je pismo ruskom ambasadoru u našoj zemlji s molbom da pomogne dopremanje i izlaganje originala Povelje Kulina bana u BiH. Dva mjeseca kasnije, ministar Adil Osmanović sreo se sa zamjenikom ruskog ministra kulture, zatražio sastanak o mogućnostima privremenog izlaganja originala Povelje Kulina bana u Zemaljskom muzeju BiH, te kazao kako su nadležne institucije u BiH spremne dati sve garancije.

Molba je odbijena u martu 2018. godine, kada je Mihail Kotjukov, rukovodilac Federalne agencije naučnih organizacija Rusije, uputio pismo u kojem je, između ostalog, naveo da fizičko stanje rukopisa ne dozvoljava njegovo izlaganje i prijevoz rukopisa u BiH jer bi mu se tako mogla nanijeti šteta. Konačno, u januaru ove godine ambasador BiH u Rusiji Mustafa Mujezinović sastao se s predstavnicima Biblioteke Ruske Akademije nauka u St. Peterburgu. Tada je dogovoreno da se “ostavi mogućnost realiziranja inicijative”, ali da to bude projekt koji bi obuhvatio veći broj dokumenata iz arhiva Biblioteke koji imaju vezu s ostalim slavenskim zemljama i naglaskom na BiH i zemlje bivše Jugoslavije, a koje oni posjeduju u okviru Odjeljenja za slavistiku. /N.H./

PROČITAJTE I...

Stav je u posjedu originalnih dokumenata u kojima se iz plana srpske operacije “MIR-92” vidi kako komandant pukovnik Đuro Karailović piše da je odlučio u sadejstvu sa snagama “LIKA” izvršiti blokadu naselja Kulen Vakuf, Orašac i mirnim putem razoružati Zelene beretke, te da će. u slučaju neprihvatanja razoružavanja mirnim putem, “uz artiljerijsku pripremu, preći u energičan napad pravcima: Kulen Vakuf – Lužine i s. Ćukovi – s. Zaglavica, raseći blokiranu prostoriju, pretres i čišćenje naseljenih mjesta poduzimajući nasilno oduzimanje naoružanja”

Avdija Salković viši je bibliotekar Muzeja RAS u Novom Pazaru. Rodio se 1974. godine u Novom Pazaru. Osnovnu i srednju školu završava u rodnom mjestu, a studij kibernetike u Istanbulu. Nakon povratka u Novi Pazar upisuje studij turskog jezika i književnosti u Beogradu. Na Katedri za orijentalistiku završava i master studij, kao i doktorat na temu jezika koji je Peyami Safa, čuveni turski novinar, kolumnista i književnik, koristio u svojim romanima. Krajem devedesetih godina prošlog stoljeća Salković počinje prevoditi knjige s turskog jezika. Do sada je preveo pedesetak naslova

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Haris 08.09.2019.

    “Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka tamo se nalaze i danas, a treći primjerak, danas se nalazi u posjedu ruske Akademije nauka i umjetnosti u St. Peterburgu.” – zar ne bi bilo logičnije da se tražio jedan primjerak iz Dubrovnika? Pa neka ostanu tri primjerka u tri različite zemlje.

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!