RUŠENJE MITOVA (1): ŽIVE LI BOŠNJACI SAMO NA 23% TERITORIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Međutim, svi ovdje navedeni podaci, iako bliži istini od onih s kojima svakodnevno baratamo, vrlo su relativni jer zanemaruju, naprimjer, to da u mnogim općinama RS-a žive Bošnjaci i Hrvati te da osim “miješanih” kantona postoje i “miješane” općine.

 

Piše: Mahir Sokolija

 

Prilično je misteriozno kako je nastala uvriježenost da Bošnjaci žive na manje od četvrtine površine Bosne i Hercegovine. Kojim su se metodologijama i računicama služili oni koji su plasirali tu vijest, također nije poznato. Ali, svakodnevno u medijima i drugdje spominjanih 23% teško da može imati ikakvo utemeljenje u istini, osim što toliko teritorije Bosne i Hercegovine sačinjava pet kantona s apsolutnom bošnjačkom većinom, čime se zanemaruju neke općine u RS-u, te Srednjobosanski kanton (SBK) i Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK), u kojima su Bošnjaci većina u devet, a Hrvati u 12 općina.

Računamo li procente tako što većinskom narodu u svakoj od općina pridružujemo cijelu površinu općine, onda su Bošnjaci većina na 30,6% države, Srbi na 52,9%, a Hrvati na 15,5%, dok ostatak pripada Brčko Distriktu. Ovi podaci dobiju se kad se iz površine RS-a isključe površine općine Srebrenica i Vukosavlje, koje imaju bošnjačku većinu, a dodaju površine Bosanskog Grahova, Bosanskog Petrovca i Drvara, triju općina iz Federacije sa srpskom većinom.

Drugi način mjerenja rasporeda stanovništva jeste promatranje entiteta kao neodvojivih cjelina. U tom slučaju Republika Srpska zaklapa 48,3% teritorije BiH, kantoni s bošnjačkom većinom, uključujući i općine iz SBK i HNK u kojima su Bošnjaci većina, čine 30,8% teritorije BiH, a kantoni s hrvatskom većinom, uključujući i općine u SBK i HNK u kojima su Hrvati većina, zaklapaju 19,9% površine države.

Međutim, svi ovdje navedeni podaci, iako bliži istini od onih s kojima svakodnevno baratamo, vrlo su relativni jer zanemaruju, naprimjer, to da u mnogim općinama RS-a žive Bošnjaci i Hrvati te da osim “miješanih” kantona postoje i “miješane” općine. Također, oni isključuju i saznanja o rasporedu privatnog i državnog vlasništva itd. Drugim riječima, Bosna i Hercegovina, i pored rata i etničkog čišćenja, još je dovoljno nacionalno izmiješana država da bismo uopće mogli govoriti u kategorijama svedenosti na “čiste” etničke prostore. Kako god da se uzme, Bošnjaci žive na znatno više od 23% teritorija Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

“Pravila se nekakva privatna monografija, privatna istorija o jednoj zaista sportskoj sredini”, govori Vidaković i dodaje da je inicijator izrade monografije, prema njegovim saznanjima, Čedo Vrbović. On je prije rata bio direktor “Ćilimare”. U toku rata nestao je s Ilidže, a “Ćilimara” je opustošena. Sada živi u Beogradu. Jedan od inicijatora je i Ljubiša Marković, bivši SDP-ov načelnik Općine Centar Sarajevo, te Vahid Ibranović. Sve trojica bili su košarkaši ilidžanskog košarkaškog kluba. Vjerovatno su oni angažirali Miroslava Jankovića da napiše monografiju.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!