STAV

U novom Stavu donosimo sve što trebate znati o historiji Foče, gradnji džamije Aladža, njenoj obnovi nakon rata, o putu boraca Fočanske brigade Armije Bosne i Hercegovine, ratnim zločinima nad Bošnjacima Foče tijekom Drugog svjetskog rata i agresije na R BiH, povratnicima u Foču, životu u gradu danas...

Jedna od tema ovog 215. broja Stava su Bošnjaci koji su branili Hrvatsku od srpske agresije. U obrani Hrvatske poginulo ih je 1.187, 80 je nestalih, a 350 je teško ranjeno. O ovome za Stav govori Fahrudin Jašarević, poznat pod nadimkom Babo.

Ignoriranjem u potpunosti obesmišljavamo njenu suštinsku namjeru – provokaciju. Time će i svaki daljnji generalizirajući govor o postojanju velikog broja radikala u BiH biti nemoguć, a sekularna država, u skladu s uvažavanjem svih različitosti, uredit će na koncu svoje društvene odnose

Da li je “tajna želja” Kučuka bila da “sredstva 'Simurg Medije' presuše”, možemo samo pretpostavljati, ali vidimo da su kao argumente na sudu navodili upravo to. Na žalost onih koji su se tome nadali, ipak, “Simurg Medija” i dalje postoji i posluje kao što je i proteklih godina.

Masakr u Christchurcu na Novom Zelandu, u kojem je bijeli supremacist Brenton Tarrant napao dvije lokalne džamije i ubio pedeset muslimana, bio je inspiriran islamofobijom. Riječ je o ideologiji koja od sedamdesetih godina prošlog stoljeća razara tkivo zapadnoevropske civilizacije i koja, nerijetko, donosi izborne pobjede radikalnoj desnici. U temelju te ideologije jeste iracionalni strah od islama i određivanje islama kao Drugosti, uljeza i iskonskog neprijatelja zapadnoevropske civilizacije.

Tužilaštvo kojim rukovodi Gordana Tadić podiglo je u vrijeme njenog v. d. mandata optužnice protiv trojice generala Armije BiH i jednog komandanta specijalnih policijskih snaga MUP-a RBiH. Nije u pitanju samo dojam javnosti nakon svih tih slučajeva, pravni stručnjaci sada već izravno govore o tome kako se radi o direktnim pokušajima revizije historije i izjednačavanja odgovornosti za sve ono što se dešavalo na početku i tokom agresije na BiH. Posebice zato što se u nekim optužnicama nalaze teške kvalifikacije kakva je “udruženi zločinački poduhvat”

U dijalogu među narodima u Bosni i Hercegovini, ali vjerovatno i na Balkanu u cijelosti, ključnu ulogu imaju Bošnjaci i Srbi, kao dva naroda koja trenutno čine više od četiri petine bosanskohercegovačkog stanovništva. Bošnjačko-srpski dijalog trebao bi biti važan Bošnjacima i Srbima podjednako i zbog činjenice da u današnjoj Srbiji kao matici srpskog naroda živi značajna manjinska zajednica Bošnjaka, a da su u Bosni i Hercegovini kao matici Bošnjaka i Srbi konstitutivni narod. Upravo zbog toga, Srbi imaju možda i veću odgovornost za vođenje tog dijaloga.

Prvi mart obilježava se kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine od 1992. godine. Naime, 29. februara i 1. marta 1992. godine u Bosni i Hercegovini je održan referendum o nezavisnosti bivše SFR Jugoslavije. Većina Bosanaca i Hercegovaca izjasnila se tada pozitivno – glasali su za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih naroda i građana. Povodom Dana nezavisnosti BiH, predavanje na Sarajevskom univerzitetu održao je Bogić Bogićević, bivši član Predsjedništva SFRJ i jedna od najvažnijih ličnosti u novijoj historiji naše zemlje. Stav integralno prenosi Bogićevićevo predavanje.

„Šaban Šaulić jeste regionalna tema, baš kao i Fahreta Jahić, a time je i tema nadobudne sarajevske FGR građanštine koja od tzv. regije želi biti posvojena. Uz to, i Brena i Šaulić imaju neke veze s Bosnom i muslimanima, oboje su posvojeni u prostor srbofolka i oboje su na glavi nosili crvenu beretku. Što reći nego da je (ne)ukus pobijedio i da će, ne dao Bog, opet neko pjevati Hajde da se volimo dok nas deportiraju ili kolju?! Ima u tome nekog izazova, rekli bismo, jer estetika i etika idu zajedno baš kao što eros ide uz tanatos, odnosno smrt“, stoji u uvodniku novog broja Stava.

Podržite nas na Facebooku!