Novi broj

Da li je “tajna želja” Kučuka bila da “sredstva 'Simurg Medije' presuše”, možemo samo pretpostavljati, ali vidimo da su kao argumente na sudu navodili upravo to. Na žalost onih koji su se tome nadali, ipak, “Simurg Medija” i dalje postoji i posluje kao što je i proteklih godina.

Masakr u Christchurcu na Novom Zelandu, u kojem je bijeli supremacist Brenton Tarrant napao dvije lokalne džamije i ubio pedeset muslimana, bio je inspiriran islamofobijom. Riječ je o ideologiji koja od sedamdesetih godina prošlog stoljeća razara tkivo zapadnoevropske civilizacije i koja, nerijetko, donosi izborne pobjede radikalnoj desnici. U temelju te ideologije jeste iracionalni strah od islama i određivanje islama kao Drugosti, uljeza i iskonskog neprijatelja zapadnoevropske civilizacije.

Tužilaštvo kojim rukovodi Gordana Tadić podiglo je u vrijeme njenog v. d. mandata optužnice protiv trojice generala Armije BiH i jednog komandanta specijalnih policijskih snaga MUP-a RBiH. Nije u pitanju samo dojam javnosti nakon svih tih slučajeva, pravni stručnjaci sada već izravno govore o tome kako se radi o direktnim pokušajima revizije historije i izjednačavanja odgovornosti za sve ono što se dešavalo na početku i tokom agresije na BiH. Posebice zato što se u nekim optužnicama nalaze teške kvalifikacije kakva je “udruženi zločinački poduhvat”

U dijalogu među narodima u Bosni i Hercegovini, ali vjerovatno i na Balkanu u cijelosti, ključnu ulogu imaju Bošnjaci i Srbi, kao dva naroda koja trenutno čine više od četiri petine bosanskohercegovačkog stanovništva. Bošnjačko-srpski dijalog trebao bi biti važan Bošnjacima i Srbima podjednako i zbog činjenice da u današnjoj Srbiji kao matici srpskog naroda živi značajna manjinska zajednica Bošnjaka, a da su u Bosni i Hercegovini kao matici Bošnjaka i Srbi konstitutivni narod. Upravo zbog toga, Srbi imaju možda i veću odgovornost za vođenje tog dijaloga.

Prvi mart obilježava se kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine od 1992. godine. Naime, 29. februara i 1. marta 1992. godine u Bosni i Hercegovini je održan referendum o nezavisnosti bivše SFR Jugoslavije. Većina Bosanaca i Hercegovaca izjasnila se tada pozitivno – glasali su za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih naroda i građana. Povodom Dana nezavisnosti BiH, predavanje na Sarajevskom univerzitetu održao je Bogić Bogićević, bivši član Predsjedništva SFRJ i jedna od najvažnijih ličnosti u novijoj historiji naše zemlje. Stav integralno prenosi Bogićevićevo predavanje.

„Šaban Šaulić jeste regionalna tema, baš kao i Fahreta Jahić, a time je i tema nadobudne sarajevske FGR građanštine koja od tzv. regije želi biti posvojena. Uz to, i Brena i Šaulić imaju neke veze s Bosnom i muslimanima, oboje su posvojeni u prostor srbofolka i oboje su na glavi nosili crvenu beretku. Što reći nego da je (ne)ukus pobijedio i da će, ne dao Bog, opet neko pjevati Hajde da se volimo dok nas deportiraju ili kolju?! Ima u tome nekog izazova, rekli bismo, jer estetika i etika idu zajedno baš kao što eros ide uz tanatos, odnosno smrt“, stoji u uvodniku novog broja Stava.

Ova fiksacija Sarajevom nije specifična samo za SDP-ove boljševičke junoše, štaviše, ona je dio političke platforme Naše stranke, koja je uspjela da kroz kontrolu Kantona Sarajevo utječe i na političke procese na višim nivoima. Naša stranka uspješno je sabotirala ideju probosanske koalicije Bh. bloka i SDA kroz ucjene drugih dvaju partnera (SDP-a i DF-a) i vještom manipulacijom radikalnog boljševičkog krila SDP-a. Time je Naša stranka uspjela vratiti fokus djelovanja na ono što njen ideolog Tarik Haverić naziva “Republikom Sarajevo”.

Središnje teme novog, 205. broja Stava, su odluke čelnih ljudi opozicijskih stranaka o neulasku u koaliciju sa Strankom demokratske akcije na državnom i federalnom nivou.

Deklaracija HNS-a nije ništa drugo do najbukvalniji preslik Promemorije mostarskog, navodno već odlazećeg biskupa Ratka Perića upućena 12. decembra 2014. godine Draganu Čoviću kao novoizabranom članu Predsjedništva BiH. Utjecaj Katoličke crkve na politiku HDZ-a, pogotovo u Hercegovini, jedan je od manje poznatih fenomena našoj javnosti. Za to postoji više razloga o kojima Stav detaljno piše u svom novom broju.

Podržite nas na Facebooku!