fbpx

Svijet

Moramo biti oštri prema Vladi Turske, a ne prema turskom narodu, koji zaslužuje više nego Erdoğanovu Vladu” jeste rečenica koja otkriva pomenute fantazije, ali također glupost i Macronovo bazično nerazumijevanje spora. Naime, prije svega, tursko-grčki sporovi oko morskog razgraničenja i zračnog prostora stariji su (više decenija) od političke karijere turskog predsjednika i vrlo je iluzorno misliti da bi promjena vlasti u Turskoj, koju Macron očigledno priželjkuje, trajno riješila spor

Nedostatak džamija stvara još jedan problem slovačkim muslimanima, koji nisu pronašli mjesto za namaze i okupljanje. Živeći u jedinoj evropskoj zemlji bez ijedne džamije, zvaničnici u Islamskoj fondaciji pokušali su dobiti dozvolu za izgradnju džamije u Bratislavi, ali je njihova aplikacija odbijena. Centar za istraživanje etniciteta i kulture (CVEK) u Bratislavi proveo je nekoliko istraživanja o mišljenju Slovaka o manjinama i religijama i otkrio da blizu 70 procenata ispitanika ne odobrava državnu dozvolu muslimanima da prakticiraju svoju vjeru

Kad su Uzbeci u 16. stoljeću zauzeli Samarkand, glavni grad preselili su u Buharu. Perzijski, turski i kineski vladari nisu uspjeli zaustaviti propadanje grada, koji je dva stoljeća kasnije bio praktički napušten zbog niza potresa. Iz mrtvih su ga digli Rusi, koji su ga 1868. godine pripojili svom carstvu.

Ideja o strateškom značaju sjemena i cijeli narativ oko toga UKRADEN je od vladajuće partije, koja je od dolaska na vlast (2002) stimulirala domaću proizvodnju sjemena, tako da je u periodu između 2002. i 2018. ona povećana 4-5 puta. Projekt Ata Tohumu Projesi (Projekt sjemena predaka, pod pokroviteljstvom Emine Erdoğan, supruge predsjednika Republike Turske), projekt koji ovaj bodrumski pokušava simulirati, u okviru ratarskog i šumarskog ministarstva pokrenut je prije tri godine i u njega je uključeno 18 istraživačkih instituta iz svih krajeva Turske. Sve to što su CHP pajaci u Bodrumu izigravali da pokreću već postoji i funkcionira na višem, naučnom nivou

Peticija za uključenjem Francuske u rješavanje problema u Libanu cirkulirala je društvenim mrežama nakon katastrofalne eksplozije u luci Bejrut 4. augusta i šetnje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona po većinski kršćanskom gradskom kvartu Gemmayzeh dva dana kasnije. U peticiji se traži da se Liban stavi “pod francuski mandat sljedećih deset godina”, osuđuje se “libanske dužnosnike” i “neuspjeli sistem, korupciju, terorizam i miliciju”. Tvrdi se u peticiji kako će francuski mandat uspostaviti “čisto i trajno upravljanje”. Simon Jackson, profesor savremene bliskoistočne historije na Univerzitetu u Birminghamu, u autorskom članku objašnjava posljednje poteze administracije francuskog predsjednika Macrona i podsjeća na nimalo blistavu ulogu Francuske u razaranju libanskog društva

Podržite nas na Facebooku!