fbpx

Kultura

Pravo Ljudski Film Festival jedini je festival posvećen kreativnom dokumentarnom i eksperimentalnom filmu u Bosni i Hercegovini. Direktorica Festivala Kumjana Novakova kaže da to nije dobra vijest jer to znači “da si poprilično usamljen u svom radu, u svojim radostima, te naročito u svojim problemima”. Sagovornice su Stava u ovom intervjuu i koordinatorica komukacijskog tima Festivala Farah Hasanbegović, producentica Adela Galešić i Lamija Šabić, koordinatorica glavnog programa

“Htjela sam uključiti što više kazivača i pokazati savremeni trenutak običajne prakse Bošnjaka, neobično važnog segmenta koji se tiče običaja koji prethode smrti, prate trenutak smrti i koji se onda nastavljaju čak i vrlo dugo, duže nego što bismo očekivali. Htjela sam pokazati koje mjesto mrtvi i sjećanje na mrtve imaju u našoj tradiciji”, kazala je autorica Aiša Softić

Uvrštavanje stećka na Listu UNESCO-a skoro je u potpunosti zasjenilo veliku obmanu, istovremeno obznanjenu definiciju o stećku koji je prvi put u povijesti promoviran kao “dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u četiri susjedne države”. Opijeni slavljem koje traje, mnogi još uvijek ne vide podvalu

Ako smo već navikli da nam iz Njemačke, Amerike ili Turske i Slovenije, Hrvatske i Srbije dolaze muzikolozi koji su samim svojim imenima garant visokog znanstvenog nivoa, istinski raduje nastupanje nove generacije mladih istraživača iz cijele Bosne i Hercegovine koji su duboko zagazili u nauku. Spomenimo samo neke od njih: Tamara Karača Beljak, Amra Bosnić, Lana Paćuka, Fatima Hadžić, Senka Hodžić

Frljićevci samo frfljaju nemuštim vaginalnim jezikom dok iz spolovila vade državnu zastavu, znajući da su pod zaštitom istog onog kapitalizma i sekularnog pendreka kojeg kritiziraju. Uostalom, to vađenje državne zastave iz nedolična, ali uvijek intrigantna mjestašca bilo bi šokantnije i isplativije da je djevojka izvadila Zastavu 101, i to na rikverc, skupocjeni klavir, zlatnu trubu, sedam patuljaka pa sedam sekretara SKOJ-a, ili da je carskim rezom porodila dvojajčane blizance Sabinu Ćudić i Peđu Kojevića. To bi bio doista pravi deux ex machina

“Psihologiju žrtve ima onaj ko prihvata ulogu objekta historije i pristaje zavisiti od milosti i bijesa nekog drugog. Mislim da su u znatnoj mjeri Bošnjaci prihvatili biti objekt historije. Govorim posebno o Crnoj Gori jer najbolje poznajem situaciju – ta psihologija žrtve ovdje se prelama kroz stanje političke svijesti, kroz nekritičko okretanje prema centrima moći kao garantu zaštite, kroz glasanje kao plaćanje reketa, odlučivanje strahom, a ne savješću”

Podržite nas na Facebooku!