fbpx

Kultura

“Ovu pjesmu pisao sam na otoku Biševu i u Austriji. Onda su oni napravili knjigu koja se zove “Suze mog naroda”, u koju su uvrstili tu pjesmu. Oni su je i preveli na njemački jezik. Rekao sam im da razmisle o njenom objavljivanju, jer je pjesma drastična. Na oratorskoj večeri došlo je do sukoba zbog moje poruke Evropi. Jedni viču: “Ej, kopile, mi smo te primili i nahranili, kako možeš tako pisati o nama?”, a drugi govore: “U pravu je on, u pravu je on.” Jedna novinarka Kristina čitala je tu pjesmu pred Bogdanom Bogdanovićem, nakon čega mi je on prišao i čestitao. Poslije mi je Kristina rekla da je tu pjesmu čitala u evropskoj skupštini u Strasbourgu.”

Asghar Farhadi jednostavno spada u pet najvećih živih režisera. Još od Plesa u prašini jasno je kako je riječ o čistom geniju, a njegovo stvaralaštvo već je potvrđeno Oskarom za film Razvod. Ništa manje briljantni nisu ni Priča o Elly, Prošlost i posljednje ostvarenje Trgovački putnik, ovogodišnji dobitnik Oskara za najbolji strani film. Ali, Farhadi nije došao niotkud, iza njega stoji zaista velika i slavna kinematografija

Moj odnos sa Srebrenicom podeljen je između ljubavi i mržnje, koliko god to zvučalo uopšteno. Uvek ću imati ogromnu količinu ljubavi i sentimentalnosti za Srebrenicu jer sam ondje odrastao, u njoj sam postao čovek. Međutim, ne možete nastaviti živeti u mestu koje je toliko toksično, koje stoji u mestu već godinama i vidno trune, koje nema ljude da ga vode i u kojem se sve gasi. Srebrenica postaje živi muzej

Zvali su ga lavom od Dagestana. Četvrt stoljeća predvodio je kavkaske muride u neravnopravnoj borbi protiv ruskog okupatora. Kao alim i šejh nakšibendijskog tarikata, ustao je u odbranu svog naroda kada je bila ugrožena njegova egzistencija i identitet. Ukinuo je krvnu osvetu i pomirio zavađena kavkaska plemena, a neprijatelji su o njemu govorili sa strahopoštovanjem. Gerilske taktike ratovanja koje je ustanovio Šamil i danas se izučavaju na vojnim akademijama. Preselio je u gradu Božijeg Poslanika i ukopan u časnom mezarju “Džennetul Baki”

“Posljednji je rat iznjedrio pjesama koji se odnose na period od 1992. do 1995. godine. U njima su opjevani i Radovan Karadžić i Ratko Mladić i mnogi drugi kojima je vrijeme dalo prostora, a autori dali za pravo da ih definišu svojim pjesmama. Kako Njegoš kaže, vrijeme je rešeto. Vrijeme je to koje daje odgovor kakvog su kvaliteta te pjesme”, zaključio je Govedarica.

U Berlinu je premijerno prikazan film Kada dan nije imao ime, za koji je Tataragić napisala scenarij. Film je inspiriran istinitim događajem iz aprila 2012. godine, kada su u blizini Skoplja na jezeru pronađena tijela ubijenih tinejdžera

Podržite nas na Facebooku!