Kultura

Francuska Nacionalna biblioteka posudila je mjedeni globus koji predstavlja nebeski svod, a uključuje 47 od 48 sazviježđa Ptolemeja i izrađen je u radionici u Valenciji. Ništa manje spektakularni jesu mačevi Nasrida, oružje s dvije oštrice i prekrasnim ručkama ukrašenim najvrednijim materijalima.

“Šta je od Banje Luke ostalo u meni? Pada mi napamet jedan infantilni detalj koji je možda znak. Kad su nekad padali veliki snjegovi (a mi smo bili mali), kopali smo tunele i pravili gradove s kulama i zidinama. Neki su zaista bili čudo invencije. Jednog sam zaista potpuno zapamtio i vidim ga dok ovo pišem”

Latif Moćević rođen je 1986. godine u Čajniču. U Sarajevu je završio osnovnu muzičku i baletsku školu kao i Srednju muzičku školu na dva odsjeka. Na Muzičkoj akademiji diplomira na Odsjeku za solo pjevanje. Izdao je album duhovne muzike Dah ljubavi, kao i dva solistička albuma, Skice za pjesmu o tebi 2016, i Melodija 2018. godine.

Mnogo neznalica postoji u politici, ali tako je svuda – nije samo Balkan potonuo pod neznalicama. Površni tipovi svuda su u svijetu promolili glavu. Novinarstvo se pokazalo kao dobro zanimanje za pisca, jer na taj način imate priliku da upoznate ljude, niskost i oholost njihovu, laž i zablude, ali među ljudima još ima ljudi. Malobrojni su, ali postoje

Mustafa Širbić rođen je u Banjoj Luci 1962. godine. Djetinjstvo i mladost provodi u Prnjavoru, a ostatak života u Stuttgartu. Trenutno živi na relaciji Stuttgart – Sarajevo, piše i objavljuje knjige i pionir je u audiziranju knjiga. Do sada je uradio audiomaterijale na kasetama: Osnovna pouka o klanjanju pet vakat namaza, Potomci bosanskog nemira, Izvor, Sure Časnog Kur'ana, Vraćanje iskonu, Kur'anski tekstovi na bosanskom, njemačkom i arapskom jeziku, Vjerovanje u nevidljivi svijet, Kur'anske opomene, Ružina stabljika, Ljepota kur'anskog govora, zatim audiomaterijale na CD-u: Ljubav moje majke, Ljepota kur'anskog govora, te knjige: Ljubav moje majke, Spominjem te dahom, Čovjek je tajna i Knjiga o momentu. Trenutno radi na snimanju audiomaterijala Bog, riječ i tišina

Sve ono što se zatrpa i ostane nerazjašnjeno i neiskazano stvara određenu traumu. Ako postoji interes za ratnu tematiku, onda moramo dozvoliti da autor progovori. Vrijeme već čini da na temu rata gledamo iz drugih uglova. Danas imamo generacije mladih koje se ne sjećaju rata, ali žive njegove posljedice, tako da su odrastali bez roditelja, bez rođaka, bez svog krova nad glavom. Ko može zabraniti tim generacijama da iskažu vlastiti stav o tome? Rat je krucijalni događaj koji ne možemo preskočiti

UNESCO je 17. decembar uzeo kao spomendan Mevlane Dželaludina Rumija, velikana svijeta, koji se kao svečanost od 1955. obilježava u Konyi, ali i u Parizu. Predratna Mevlevijska tekija Nadmlini, Katedra Mesnevije i akademija “Šebi-arus” tri su mevlevijske adrese iz Sarajeva u imeniku UNESCO-a. Ova svečanost, akademija, spomendan, što su sve nazivi za “Šebi-arus”, od velikog je značaja za našu opću nauku i kulturu. “Šebi-arus” znači “Nevjestina noć” (to je datum preseljenja Mevlane Dželaluddina Rumija: 17. decembar 1273. godine), a tako se zove i Gazel o smrti, koji se svake godine kazuje / recitira na ovoj svečanosti

. “Čega se ustvari sjećam? Prijateljstva i profesionalizma. Divnih i nesebičnih ljudi s kojim sam i radio i živio. Nikada kao tada. Bilo je i velikih gubitaka i strašnih razočarenja, ali sve je to sada odmaknuto u preboljenu daljinu. S obzirom na to da živimo u prostoru zapuštenosti i nekompetentnosti, pravo je čudo da jedan umjetnički format – radiodramsko stvaralaštvo – još kako-tako postoji. Ako sam, uz sve one koji su neophodni za ovu produkciju, na neki način dao tome svoj doprinos, ja sam zadovoljan”

Podržite nas na Facebooku!