fbpx

Ekonomija

Nosiocima ekonomske politike na raspolaganju je niz instrumenata djelovanja kojima mogu olakšati ovu situaciju. Manipulacija kursa u Bosni i Hercegovini niti je moguća niti bi donijela ekonomske koristi, kako neki naivno i brzopleto razmišljaju. Moramo svi biti svjesni da bi, kako kažete, manipulacija kursa, a zapravo govorimo o značajnoj devalvaciji, slabljenju kursa KM u odnosu na euro, ne samo bila negacija valutnog odbora nego bi dovela do rasta inflacije, rasta nepovjerenja u bankarski sistem. Stoga bi stanovništvo pretvaralo svoje KM uloge u eure i onda dizalo novac iz banke. To bi bio uvod u valutnu pa onda u bankarsku krizu. Možda su neki zaboravili posljedice inflacije i raspada finansijskog sistema bivše države. A dobar nam primjer posljedica napuštanja valutnog odbora može biti Argentina. U januaru 2002. godine napustili su fiksni tečaj i to je bio uvod u haos, u ogroman rast siromaštva stanovništva i velike gubitke za sve ekonomske subjekte. Trebale su godine da se oporave od tog šoka

Veliki je pritisak na Vladu Federacije BiH. Vrijeme je velikih odluka, a nije lahko donijeti takvu koja će zadovoljiti svakoga i koja će biti najdjelotvornija u ovom trenutku. Neke odluke bit će teške i bolne, kratkoročno, ali će dugoročno dati željene rezultate. Neke će biti logične i jednostavne, javnost će ih prihvatiti s ushićenjem, rezultati će odmah biti vidljivi, ali dugoročno neće donijeti ništa dobro

Kako se bolest virusa korona nesmiljeno širi svijetom, a vlade uvode sve više restriktivnijih mjera, moglo bi se reći da smo ušli u doba “korona-ekonomije”, odnosno globalne ekonomije čiji će razvoj ili zastoj diktirati sposobnost čovječanstva da se suoči s ovim izazovom bez presedana. Naime, uz sve opasnosti globalne zdravstvene katastrofe zbog nemogućnosti velikog broja, čak i najrazvijenijih nacija da se bore s pandemijom, virus korona predstavlja i izazov čovječanstvu da se posveti ekonomskom razvoju baziranom na finansiranju naučnih i tehnoloških dostignuća s ciljem uspješnog savladavanja opasnosti od pandemije

Distributeri naftnih derivata snizili su cijenu goriva prije 15-ak dana u rasponu od pet do 25 feninga po litru, tako da danas imamo cijene dizela koje se kreću u rasponu od 2,01 KM po litru do 2,21 KM, u zavisnosti od vrste dizelskog goriva. Benzin 95 oktana kreće se od 2,11 KM do 2,16, dok se benzin 98 oktana prodaje po cijenama od 2,31 KM po litru.

Vidite koliko su za nas značajne naše kompanije poput “BH Telecoma”, “Dite”, “Violete”, “Bosnalijeka”... Neće nam strane kompanije priskočiti u pomoć kao što to rade domaće. Moramo poslije krize nastaviti razvijati te kompanije koje su integratori sistema, dati im poseban status. Valjda će i naši kupci shvatiti značaj domaćih kompanija i kada kriza prođe jer vidimo koliko se naše kompanije trude da zaštite građane. Gdje su sada strane firme? Sada shvatamo da nije isto kupovati strano i domaće. Jednom kada sve ovo prođe, volio bih da to kupci imaju na umu

Znanje iz agrara potcijenjeno je, i to kroz čitavo društvo. Tu sliku moramo promijeniti, da bude sasvim normalno da vi platite jednog agronoma koji vam daje savjet isto kao što platite zubara ili molera. Kada zovnete molera, on samo kaže broj kvadrata puta cijena i završena priča, a kad pozovete agronoma, onda kažete školovani seljak. Ta potcjenjivačka slika mora se promijeniti. Na kraju krajeva, svi hoće da jedu, i to kvalitetno, ako im agronom ne treba, nek’ se sami snalaze. Pa ćemo da vidimo gdje ćemo dogurati

Moguća su dva scenarija u vezi s ovom situacijom. Prvo, ako se ovakva situacija nastavi, to bi mogao biti uvod u recesiju. Svaka recesija ima svoje karakteristike. Pad ekonomskih aktivnosti, otkazivanje ugovora o poslovanju ili nesklapanje novih, smanjenje izvoza i ono što je posebno bitno: povećanje nezaposlenosti, jer preduzeća u recesiji ne zapošljavaju nove radnike. nego ih počinju otpuštati. Slabljenje poslovanja u realnoj privredi povezano je i s javnim finansijama, budžeti bi mogli postati nestabilni, odnosno, recesija u realnom sektoru mogla bi se preliti i na javni sektor, što bi moglo dodatno utjecati na ukupnu ekonomsku sliku. Drugo, ako se situacija s virusom riješi u skorije vrijeme, onda bi se u narednom periodu, u trećem i četvrtom kvartalu ove godine, uz oporavak ekonomskih aktivnosti, mogla očekivati rehabilitacija poslovanja te bi ovo bio privremeni problem

Podržite nas na Facebooku!