fbpx

Ekonomija

Kako se bolest virusa korona nesmiljeno širi svijetom, a vlade uvode sve više restriktivnijih mjera, moglo bi se reći da smo ušli u doba “korona-ekonomije”, odnosno globalne ekonomije čiji će razvoj ili zastoj diktirati sposobnost čovječanstva da se suoči s ovim izazovom bez presedana. Naime, uz sve opasnosti globalne zdravstvene katastrofe zbog nemogućnosti velikog broja, čak i najrazvijenijih nacija da se bore s pandemijom, virus korona predstavlja i izazov čovječanstvu da se posveti ekonomskom razvoju baziranom na finansiranju naučnih i tehnoloških dostignuća s ciljem uspješnog savladavanja opasnosti od pandemije

Distributeri naftnih derivata snizili su cijenu goriva prije 15-ak dana u rasponu od pet do 25 feninga po litru, tako da danas imamo cijene dizela koje se kreću u rasponu od 2,01 KM po litru do 2,21 KM, u zavisnosti od vrste dizelskog goriva. Benzin 95 oktana kreće se od 2,11 KM do 2,16, dok se benzin 98 oktana prodaje po cijenama od 2,31 KM po litru.

Vidite koliko su za nas značajne naše kompanije poput “BH Telecoma”, “Dite”, “Violete”, “Bosnalijeka”... Neće nam strane kompanije priskočiti u pomoć kao što to rade domaće. Moramo poslije krize nastaviti razvijati te kompanije koje su integratori sistema, dati im poseban status. Valjda će i naši kupci shvatiti značaj domaćih kompanija i kada kriza prođe jer vidimo koliko se naše kompanije trude da zaštite građane. Gdje su sada strane firme? Sada shvatamo da nije isto kupovati strano i domaće. Jednom kada sve ovo prođe, volio bih da to kupci imaju na umu

Znanje iz agrara potcijenjeno je, i to kroz čitavo društvo. Tu sliku moramo promijeniti, da bude sasvim normalno da vi platite jednog agronoma koji vam daje savjet isto kao što platite zubara ili molera. Kada zovnete molera, on samo kaže broj kvadrata puta cijena i završena priča, a kad pozovete agronoma, onda kažete školovani seljak. Ta potcjenjivačka slika mora se promijeniti. Na kraju krajeva, svi hoće da jedu, i to kvalitetno, ako im agronom ne treba, nek’ se sami snalaze. Pa ćemo da vidimo gdje ćemo dogurati

Moguća su dva scenarija u vezi s ovom situacijom. Prvo, ako se ovakva situacija nastavi, to bi mogao biti uvod u recesiju. Svaka recesija ima svoje karakteristike. Pad ekonomskih aktivnosti, otkazivanje ugovora o poslovanju ili nesklapanje novih, smanjenje izvoza i ono što je posebno bitno: povećanje nezaposlenosti, jer preduzeća u recesiji ne zapošljavaju nove radnike. nego ih počinju otpuštati. Slabljenje poslovanja u realnoj privredi povezano je i s javnim finansijama, budžeti bi mogli postati nestabilni, odnosno, recesija u realnom sektoru mogla bi se preliti i na javni sektor, što bi moglo dodatno utjecati na ukupnu ekonomsku sliku. Drugo, ako se situacija s virusom riješi u skorije vrijeme, onda bi se u narednom periodu, u trećem i četvrtom kvartalu ove godine, uz oporavak ekonomskih aktivnosti, mogla očekivati rehabilitacija poslovanja te bi ovo bio privremeni problem

Kriza će pokrenuti spiralu stečajeva, masovnih otpuštanja, osobnih bankrota i veliku ekonomsku depresiju, ne tek cikličku recesiju nakon koje se možemo vratiti na staro. Slijede hiperinflacija zbog mjera centralnih banaka (nulta eskontna stopa) i kreiranje novca ni iz čega, nemiri, porast kriminala i društvenog nasilja, civilizacijski regres kakav čovječanstvo dugo nije iskusilo. Za to je jedini moguć odgovor: potpuna promjena finansijske i ekonomske arhitekture. A za to je, međutim, potreban politički i idejni konsenzus koji se ne vidi niti kao slabašno svjetlo na kraju tunela

Od Agencije za bankarstvo Federacije BiH Vlada je zatražila da pripremi podzakonske akte kako bi bankarski sistem ostao “u ravnoteži”. Udruženje banaka BiH uputilo je entitetskim agencijama za bankarstvo inicijativu za hitno donošenje privremenih mjera za tretman kreditnih obaveza klijenata nakon proglašenja pandemije virusa korona u svijetu.

Podržite nas na Facebooku!