fbpx

Društvo

Alija Isaković, za razliku od Dobrice Ćosića, s kojim ga poredi Miljenko Jergović, nije pisao književnost za naciju, nije pisao jer je Bošnjak. Pisao je jer je pisac! Da bi čitao Isakovića, čitalac ni u jednom trenutku ne mora postati dobar Bošnjak, kao što mora biti dobar Srbin da bi čitao Ćosića ili dobar Hrvat da bi čitao Aralicu, kako to primjećuje sam Jergović. Ne moraš biti ni nacionalno, ni religijski, ni etnički, ni seksualno opredijeljen da bi čitao Isakovića. A ne moraš ga, poput Jergovića, ni čitati

Razočarani u njemačku politiku prema Bosni i Hercegovini, kao i u politiku ustaških vlasti, koje su Bošnjake nazivali “najčišćim Hrvatima” i “hrvatskim cvijećem”, istovremeno potpisujući sporazume s četnicima kojima su, prepuštajući im vlast u Istočnoj i Centralnoj Bosni, prepuštali i Bošnjake njihovom nožu, Bošnjaci od sredine 1942. godine sve više stupaju u redove NOP-a

Nakon četvrt stoljeća potrage, protekle nedjelje identificirano je tijelo Kjašifa Smajlovića. Dopisnik sarajevskog Oslobođenja iz Zvornika bio je prvi od 39 novinara ubijenih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Oni koji stoje iza ubistva Kjašifa Smajlovića osmog aprila 1992. godine ubili su najvjerovatnije i srbijanskog premijera Zorana Đinđića trinaest godina poslije u Beogradu

Nekropola na Presjeci proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 10. maja 2004. godine. Nedavno je uvrštena na listu ugrožene kulturne baštine u našoj zemlji. Iako je u veoma lošem stanju, ova nekropola predstavlja jedan od najljepših kulturnih spomenika u regionu

Antifašistički pokret u sarajevskim ulicama zastupljen je sa 79 osoba, a po borcima iz posljednjeg rata nazvano ih je 77. U imenima svih ulica danas je 27 narodnih heroja iz Drugog svjetskog rata i 54 dobitnika priznanja Zlatni ljiljan iz vremena Agresije

Specifične odredbe Berlinskog ugovora i Carigradske konvencije davale su Monarhiji – de iure – ograničen suverenitet i privremeni karakter okupacije, stoga je trebalo što prije ovladati prilikama u Bosni te prikupiti sve relevantne podatke potrebne za integriranje pokrajine u austrougarski državni i ekonomski sistem

Ferid Džanić imao je dva plana po kojima bi divizija pod njegovim zapovjedništvom ratovala u Sjevernoj Africi ili u Hrvatskoj, ovisno o situaciji u Francuskoj u danima poslije pobune. Džanić je stupio u kontakt s članovima francuskog Pokreta otpora. Kada mu je potvrđeno da će dobiti pomoć od Britanaca i Francuza, odlučio se za akciju. Pomoć nikada nije stigla

Broj Bošnjaka sudionika u Španskom građanskom ratu bio je nevelik jer su radnički i komunistički pokret, iz kojih su mahom regrutirani dobrovoljci, bili u to vrijeme vrlo slabo rašireni među muslimanima. Dostupni spiskovi pokazuju da je u Španskom građanskom ratu sudjelovalo jedanaest Bošnjaka

Podržite nas na Facebooku!