Društvo

Dok smo razgovarali s Ahmedom Čolićem i njegovim prijateljima, teško se bilo oteti utisku kako je cijeli ovaj kraj uoči rata vrvio od života i ne prisjetiti se s kolikom se ljubavlju odnosilo prema svakom pedlju obradive zemlje. Upravo taj dio Nevesinjskog polja, srednjovjekovno naselje Konac Polje, važio je za najplodniji i najkvalitetniji

Stoga i u tom kontekstu treba razumijevati kada Bošnjake imenuje “hrvatskim muslimanima”, kao dio tadašnjeg političkog trenutka i naloga vremena. Tekst je nesumnjivo pisan u okolnostima rata, pod teretom sveprisutne ratne medijske propagande i cenzure. Njegov stil, ali i dubina misli svjedoče da se radi o nesvakidašnjem intelektualcu koji gotovo ničim ne podsjeća na klasičnu ulemu svoga vremena.

Kazaz je, dakle, taj koji u svemu i o svemu govori neistinu i samo neistinu, i ništa osim neistine, i baš je on taj koji nastupa s partijskih pozicija, tj. s pozicija ideološkog mišljenja, a ne s akademskih pozicija, odnosno pozicija nauke i struke. Zato je, valjda, moj profil ispisivao po svojem modelu, kao ni manje ni više nego svoj autoportret, rješavajući tako i neke svoje probleme koji spadaju u ekspertize nekih drugih nauka

Jezik ne služi samo da govori o stvarnosti i da je odražava, već je također i oblikuje. Zapitajmo se zašto se u medijima za neke oružane grupe koristi naziv revolucionari, a za druge pobunjenici. Kakve se emocije izazivaju kod slušalaca kad im se kaže da u zemlju pristižu imigranti, a kakve kad se objavi da pristižu izbjeglice? Ideološke poruke suptilno se emitiraju i kroz naizgled sasvim bezazlene sadržaje kao što je vremenska prognoza

Trakavica koja je trajala cijelo ljeto, izmanipulirani sukob čelnika Ljekarske komore Kantona Sarajevo i KCUS-a, konačno je privedena kraju. Sredinom novembra bit će održana Skupština Komore, na kojoj će dosadašnje čelništvo ove udruge morati odgovoriti na niz neugodnih pitanja o načinu na koji su do sada vodili Komoru kao i detalje o finansijskom poslovanju koji su do sada bili samo njima poznati

Milosav, Marijan i Slavko Jovanović osuđeni su danas pred Sudom BiH na po 11 godina zatvora zbog ratnog zločina u Čajničkom selu Medoševići. Najstariji Jovanović, Stevo, oslobođen je optužbi.

Književnica, pjesnikinja, prevoditeljica i prosvjetiteljica Laura Papo danas je malo poznata široj javnosti. Čak ni za grob joj se ne zna, iako znamo da je sahranjena na starom sefardskom groblju u Sarajevu 1942. godine. Izuzetno važna osoba za kulturnu i žensku historiju Sarajeva i Bosne i Hercegovine ostala je gotovo nepoznata čak i u svom Sarajevu, prije svega zato što je pisala na jevrejsko-španskom, na jeziku bosanskih Sefarda

Neprekidno je bio meta pripadnika obavještajno-sigurnosnih službi SFRJ. Oduziman mu je pasoš, bivao nepoželjan u crkvenoj službi, praćen, privođen... Ali nije se Don Luka dao slomiti. “I tada sam bio dovoljno drzak i bezobrazan, pa im odvratih: 'Sve lijepo i čestitam vam. Ali znate li vi, gospodo, da je Danteov Pakao popločan crkvenim ministrantima?' Odmah mi ponudiše novac za određene usluge. Odgovorim im da bi oni Jugoslaviju trebali čuvati, a ne sramotiti je”, kaže Don Luka, župnik u crkvi sv. Josipa na Marijinom Dvoru u Sarajevu

U Mariboru je, 27. oktobra na groblju Dobrava, obavljen ukop 796 od oko 3.000 žrtava iz masovne grobnice Huda Jama, jednog od stratišta na bleiburškim marševima smrti. Jedan je to od najstravičnijih zločina kojeg su počinili partizani u junu 1945. godine, po okončanju Drugog svjetskog rata. Neke su žrtve ubijene, a većina je zakopana živa. Desetine ubijenih bile su žene. Ovaj zločin bio je obavijen šutnjom više od šezdeset godina, a jedanaest pregrada od cigle i betona te četiri stotine kubičnih metara zemlje ispunjavali su prolaz kroz dio rudnika koji se zove Barbarin rov, a koji je vodio do posmrtnih ostataka. Projektom iskopavanja rukovodio je Mehmedalija Alić, koji je ujedno tražio i kosti svojih djedova stradalih na bleiburškim marševima smrti. Nadao se da će ih pronaći u Hudoj Jami, ali žrtve iz ove grobnice, iako će biti ukopane 27. oktobra u zasebne grobnice, nikada nisu identificirane. Nihad Halilbegović bio je jedini istraživač ovog zločina iz Bosne i Hercegovine te i u ovom broju donosimo izjave ljudi koji su preživjeli bleiburške marševe smrti, a koje je sakupio Halilbegović

Podržite nas na Facebooku!