fbpx

Historija

Uvod u historijsko vrijeme djelovanja gradonačelnika Mostara Mujage Komadine prvi je nastavak feljtona iz knjige književnika Ibrahima Kajana koja uskoro izlazi u izdavačkoj kući “Dobra knjiga”, Sarajevo. U više nastavaka koje feljtoniziramo u sedmičniku Stav pokušat ćemo, uranjanjem u dostupne dokumentarne izvore od kojih se neki prvi put objavljuju na našem jeziku, profilirati osebujnu osobu Mustafe Mujage Komadine, s ciljem da se odgovori na bitno pitanje što je bilo ključno u njegovom ukupnom djelovanju, po čemu je sudjelovao u historijskim kretanjima u razvoju Mostara, a i na razini Bosne i Hercegovine, posebice u profiliranju stavova poznatog “Džabićeva pokreta”

Halem Hero zasigurno nikome zla nije mislio niti učinio. Sejad Bobar ni mrava nikada ne bi zgazio, a kamoli nekome napakostio. A tek djevojčica Elna! Šta je kome mogla učiniti? Bila je maksum, bezgrešno biće tek postalo na svijet, a tako je izmasakrirana da je bolje i ne opisivati. I svi ostali.

Uslijed obilnih padavina u subotu, 3. februara, na Tjentištu se pokrenulo klizište koje je odnijelo pola brda i ugrozilo prostor na kojem se nalazi spomen-kosturnica i spomenik borcima stradalim u Bici na Sutjesci. Spomenik borcima stradalim u Bici na Sutjesci trenutno nije ugrožen klizištem, dok bi spomen-kosturnica mogla biti ako bi došlo do novog pomjeranja zemljišta. Spomen-kosturnica u koju su pohranjeni posmrtni ostaci 3.301 borca Bitke na Sutjesci sagrađena je 1958. godine. Spomenik od bijelog betona otkriven je 5. septembra 1971. godine

Sead Rekić u 3. korpus dolazi krajem 1994. godine, nakon što je godinu dana i šest mjeseci proveo u pritvoru i nakon što je od sarajevskog Vojnog suda oslobođen od teških optužbi da je kao KOS-ovac radio za neprijateljsku stranu. Bio je to vrlo obiman proces koji su montirali u sarajevskoj Službi državne bezbjednosti i temeljen na pravno neodrživoj i nelegalnoj izjavi koja je od Rekića iznuđena nakon najtežeg dvomjesečnog mučenja. O tome smo pisali u prošlim nastavcima ove napete ratne priče, a čini se da je 3. korpus napokon ispunio Rekićeva nadanja o tome kako bi se Armija RBiH trebala boriti protiv neprijatelja. Rekić je zadobiveno povjerenje u 3. korpusu posve opravdao i još jednom u borbi demonstrirao koliko su duboke i nepravedne bile obmane o njegovoj ratnoj ulozi

Vlada Sjedinjenih Američkih Država dodijelila je sredinom januara Bobu Doleu (95), bivšem američkom senatoru, počasnom građaninu Sarajeva, Zlatnu medalju Kongresa. Ta je nagrada namijenjena osobama koje su dale trajni doprinos historiji i kulturi SAD-a. Dole je jedan od najvećih prijatelja BiH u svjetskoj politici. Godinama je u toku agresije na BiH tražio sankcije za Srbiju i skidanje embarga na uvoz oružja nametnut Vladi Republike Bosne i Hercegovine, neprestano zahtijevajući da se BiH omogući pravo na odbranu. Stav donosi dijelove istraživačkog rada Saving Bosnia on Capitol Hill: the case of Senator Bob Dole, koji je objavio Hamza Karčić sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka

Njegovo ime Gurbi (Tuđin) poručuje da se znameniti pjesnik smatrao tuđinom na ovom svijetu, prolaznikom na putu povratka ka svom primordijalnom boravištu. Gurbiju u čast, njegovi su sljedbenici nakon njegove smrti iznad mezara podigli turbe u kome su se okupljali uz recital stihova iz Divana ovog bektašijskog i nakšibendijskog šejha

Hasan Musić (sin Huseina i Hajre) rođen je 1960. godine u naselju Lubarda, općina Bužim. Odrastao je u porodici s petero djece. Nakon osnovne škole, srednju i višu mašinsku školu završio je u Ljubljani. U Sloveniji je radio sve do izbijanja rata u Bosni i Hercegovini. Među prvima se uključio u organiziranje odbrane domovine

Da je za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini narod ponosno nastavljao svoj život, govorili su mnogi, pa odatle i fotografije modno dotjeranih Bosanki i Hercegovki, sjećanja na predstave ratnog teatra, i slično. Jedan od takvih primjera jeste i prva ratna škola u Sarajevu, škola koju je u to vrijeme posjetio i tadašnji predsjednik Alija Izetbegović

Nedaleko od Fojnice smješteno je selo Oglavak. Skriven u bosanskim brdima, Oglavak je preko stotinu godina predstavljao centar islamske duhovnosti, ne samo u Bosni već i u Evropi. Tekiju u ovom selu, danas znanu samo poštovaocima tesavvufa, podigao je znameniti šejh Abdurahman Sirrija.

Podržite nas na Facebooku!