Historija

U zoru 12. jula 1943. godine SS trupe opkolile su zaselak Orašlje iz tri smjera: Mostara, Domanovića i Stoca. Sve seljake zatečene u polju natjerali su da uđu u kuće i štale, a potom ih pobili ne praveći razliku između muškaraca, žena i djece. Pri odlasku su zapalili sve kuće i štale. Smrti se spasila nekolicina mještana čiji su potomci postali žrtve napada HVO-a

Sulejman-paša započeo je nešto epohalno, što nijedan veliki vezir ranije nije činio. Pokušao je u odbrani Osmanskog carstva angažirati i kršćanske podanike, u prvom redu Srbe, i stupio u ozbiljne pregovore

Džamija Pertevnihal Valide sultanije, poznata kao džamija Sultanija Valida ili Sultan Valida, nalazi se u samom centru Sjenice i jedan je od simbola ovog sandžačkog grada. Sagrađena je u drugoj polovini 19. stoljeća kao zadužbina majke 32. osmanskog sultana Abdulaziza. Kao i džamija u Sarajevu, koja je znatno starija, ima status “carske” ili “careve” džamije

Otac Ibrahim, kao i svi drugi u Krajini šezdesetih godina prošlog stoljeća, zbog opće nerazvijenosti i siromaštva Bosanske krajine, krenuo je “trbuhom za kruhom” u zemlje Zapadne Evrope da bi prehranio porodicu, ostavljajući majku Rasimu da se brine o djeci. Građevinske poslove Ibrahim je obavljao u Sloveniji, a po dolasku u Austriju zaposlio se na željeznici u gradu Innsbruck. Građevinski poslovi i odvojenost od porodice nametali su mu misao da budućnost njegove djece nije u teškom radu, već u obrazovanju, i on je već tada, skoro vizionarski, odlučio zaradu izdvajati za školovanje djece, nauštrb svega drugog, pa koliko izmogne raditi

Osjetivši ponižavanje i diskriminaciju, prijepoljski profesor Ferid Šantić stupio je ispred Doma revolucije, u kojem se nalazila i Muzička škola, u štrajk glađu. Bio je to neočekivani potez bošnjačkog bunta i hrabrosti. Šok za sve one koji su mislili da će sve teći “kao po loju”. “Na pitanje zašto – odgovor je zbog ponižavanja. I to ne ponižavanja pojedinca već ponižavanja cijelog jednog naroda

“Unatoč tome što je bio teško ranjen, prilično se muški nosio. Nije uopće ječao i nije klonuo duhom. Samo nas je molio da izdržimo. Kaže: ‘Komandire, ne dozvoli samo da prođu ovuda, da ne bude da smo uzalud krvarili. A za mene se ne sikiraj ništa, ja sam najmanji problem’”

Godine 2016. počela su nova iskopavanja, što je stručnjacima omogućilo da utvrde da je neobično visoka građevina zapravo bila palača člana plemstva Toleda. Jorge Morín, direktor kopa, objašnjava da je visina zgrade izračunata pomoću Pitagorine tehnike za udvostručavanje površine trga, a na preko 12 metara bila je prvi “neboder” ranog srednjeg vijeka. U devetom stoljeću, tokom razdoblja Al-Andalusa, kompleks je bio izložen velikim promjenama

Njegov je utjecaj na narod bio toliki da, kako 1660. godine piše Rusuhi Ismail-dede iz Ankare, “ko god bi mu prišao, bilo od elite ili običnih ljudi, bio bi i protivno svojoj volji privučen snagom njegove ličnosti”. Kakva je bila uloga tekije u Konjević-Polju u pobuni Hamze Balija Bošnjaka? Zbog čega se u literaturi brkaju Hamza-dede Orlović i Hamza Bali Bošnjak Orlović? Možemo li sa sigurnošću reći da je drugi potomak prvog? Kojem je tarikatu pripadala tekija u Konjević-Polju i je li bila rasadnik u širenju hamzevijskog tarikata? Na ova i slična pitanja, nadamo se, dobit ćemo odgovor na naučnom skupu u septembru

Među nama, u svakom vremenu i u svakoj situaciji, nađe se dovoljno mudrih i hrabrih ljudi zbog kojih, ipak, još uvijek opstajemo i odolijevamo u ovako teškom vremenu i neprijateljskom okruženju. Takvi pojedinci često budu nepravedno zaboravljeni od svog naroda. U ovoj našoj brdovitoj zemlji leži bezbroj junaka i mudraca o kojima vrlo malo ili ništa ne znamo. Jedan od njih jeste i Arif ef. Begić iz Bužima

Podržite nas na Facebooku!