fbpx

Historija

Košćan je bio zadnja brana prema slobodnoj lepeničkoj teritoriji u kojoj je Amir stekao i svoju prvu ljubav. Košćan je za golobradog mladića poput Amira bio svojevrsni poligon za dokazivanje odvažnosti, kao i za mnoge njegove mlade saborce. Odmah na početku Amir se priključuje diverzantskom odjeljenju tadašnjeg Odreda opštinskog štaba Teritorijalne odbrane Kiseljaka, a kasnije 4. bataljona 9. brdske brigade ARBiH. Amir Agić učestvuje u mnogim borbenim dejstvima diverzantskog odjeljenja. Uvijek među prvima

Ovakve akcije, hiperinflacija i mesijanizam na kraju su ga izolirali. Ljudi su se umorili od puno priče a malo kruha. Sredinom šezdesetih desio se vojni udar. Još uvijek se sa sigurnošću ne zna ko je iza toga stajao, ali rezultat je bio dva miliona žrtava, što mrtvih, što zatvorenih.

Goytisolovi ratovi (1936.-1996.) esej je o izvještajima iz Sarajeva, Alžira, Palestine i Čečenije, knjiga koja pripovijeda o Goytisolovom putovanju u potrazi za istinom kroz novinarstvo, književnost, historiju, kulturu i etiku. Knjiga pokazuje da izvještavanje sui generis Juana Goytisole, tako rijetko u španskoj književnosti, nije sporedni već temeljni dio njegovog književnog djela, te da i danas zaslužuje čitanje kao primjer informativne, dokumentarne i izražajne strogosti. Njegova je predanost bila u stvarnosti, a ne propagandi

Zaim Imamović poginuo je 9. oktobra 1995. godine u borbi na Rogojskoj gredi, na prvoj liniji, svega nekoliko dana pred kraj rata. Nekoliko dana ranije njegovi su borci pobjeđivali na Treskavici, spuštali se visovima ka Trnovu. Dan-dva pred pogibiju, Zaim je šesti put bio ranjen. Traženo je od njega da ostane, da se oporavi. Nije htio.

Utemeljen je 29. septembra 1977. godine, a pokrenuli su ga entuzijasti iz Islamske zajednice tadašnje Jugoslavije, muslimanski vjernički narod skoro cijelog Balkana, a dužnost prvog dekana obavljao je akademik Hamdija Čemerlić. Ključne institucionalne uloge u gradnji FIN a imali su Husein ef. Đozo, reisul-ulema Sulejman ef. Kemura, akademik Hamdija Čemerlić, predsjednik Sabora Islamske zajednice i reisul-ulema Naim ef. Hadžiabdić. Vakifi, stipenditori i dobrotvori koji su svoja imanja i materijalna dobra uvakufili za FIN bili su Ahmed Tabaković, Nusret Halačević, Muhamed i Barbara Tantavi u Mostaru, Nazif Hadžiomerović u Čapljini, te Halida Izetbegović iz Sarajeva

Sazivanje Prvog bošnjačkog sabora, demokratska i slobodna atmosfera u kojoj se odvijao, odluke i zaključci koji su doneseni, nacionalno jedinstvo koje je pritom iskazano te dalekosežne posljedice koje je polučio predstavljaju historijsku vododijelnicu, trenutak kada su poslije jednog teškog i dugog stoljeća Bošnjaci konačno postali moderan politički narod koji se čvrsto opredijelio ne samo da opstane već i da stupi na svjetsku pozornicu kao politički suveren, kulturološki poseban te prije svega državotvoran narod

Krasio ga je jedinstveni stil u kojem se spajaju hronološka pojednostavljenost historiografa i umjetnička posvećenost detalju. Ona se otkriva u izlascima iz temeljnog toka opisivanja historijskih zbivanja, te u radovima u kojima su naglašenije etnološka i kulturološka dimenzija od one historiografske. Upravo u tim radovima Kreševljakovića prepoznajemo kao zaljubljenika u kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, kao entuzijastu spremnog da iz vlastitog džepa, bez ikakve institucionalne pomoći, organizira putovanja i otkupljuje vrijedne dokumente

Nakon kraćeg odmora, 16. septembra 1995. godine, preneseno je naređenje komandanta Petog korpusa, generala Atifa Dudakovića, da se forsiranim maršom krene prema Ključu. Jedinice su motornim vozilima u marševskoj koloni upućene ka Ključu. Prema tom gradu krenuli su i pripadnici 510. oslobodilačke brigade koji su vodili uspješne borbe na prvcu Begova Glava - Veliki Ljutoč - Dubovsko - Vrtoče - Bosanski Petrovac.Pripadnici 510. oslobodilačke brigade na čijem je čelu bio komandant Amir Avdić, pješačili su punih 11 sati i prešli blizu 40 kilometara, sve vrijeme vodeći borbu sa neprijateljem.

Podržite nas na Facebooku!