fbpx

Historija

Ove godine najveće gradsko priznanje, Povelju “26. februar”, dobio je general Armije RBiH Atif Dudaković za doprinos unapređenju općih i civilizacijskih vrijednosti, očuvanju i promoviranju istine i sjećanja na historijske događaje vezane za odbranu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. “Peti korpus Armije RBiH na čelu s generalom Atifom Dudakovićem odbranio je Bihać i Unsko-sanski kanton. On je naš i od njega ne odustajemo”, poručeno je sa svečane sjednice Gradskog vijeća

Na bolji svijet je na današnji dan, 7. marta 2003. godine preselio komandant Sedmog korpusa Armije BiH Mehmed Alagić. Bio je komandant Operativne grupe (OG) Bosanska krajina, zatim komandant 3. korpusa Armije RBiH, pa nakon toga komandant 7. Korpusa ARBiH, gdje je i unaprijeđen u čin generala.

Izopćen iz bosanskohercegovačkog književnog života, novovjekovni Bašeskija – kako Aliju Nametka oslovljavaju neki autori zbog njegove knjige Sarajevski nekrologij – ponovo je počeo objavljivati tek nakon dugogodišnje šutnje (Trava zaboravka 1966. i Tuturuza i šeh Meco 1978), i to u Zagrebu, jer u Bosni i Hercegovini prostora za objavljivanje Nametkovih knjiga tada nije bilo.

Feltrinelli je zatražio dva primjerka, a sutradan je Korda napravio dva printa veličina osam puta deset. Upitan za cijenu, Korda je rekao da su fotografije poklon jer je Feltrinellia poslao netko koga on smatra važnim. To može biti istinito, ali isto tako treba znati da je u to doba prihvaćanje novca moglo biti rizično. Castrova vlast je gasila sve privatne poslove a posjedovanje strane valute bio je zločin koji je bio kažnjavan zatvorom.

U osnovnoj školi ima dobre ocjene, ali one u srednjoj školi postaju sve lošije jer više nije vođa. Zatim živi u gradu Linzu, gdje upoznaje radikalni njemački nacionalizam. Kasnije, od 1908. živi u Beču, gdje ga nedostatak talenta sprečava da upiše Akademiju likovnih umjetnosti i tamo uranja u antisemitsko okruženje.

“Djeco draga, morate čitati da biste ga upoznali. Ni ja ga, kao majka, nisam poznavala da je bio takav”, započinje devedesetogodišnja Lutvija priču o sinu Mustafi, a svaki put kada mu ime spomene, usne joj se zgrče i zadrhte kao da će odmah zaplakati, pa nastavi pričati, a grč prođe i usne se vrate u nježni osmijeh kakav samo majka može imati dok gleda dijete

Odluka o raspisivanju republičkog referenduma za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine jednoglasno je usvojena u Skupštini Bosne i Hercegovine. Za datum održavanja određeni su 29. februar i 1. mart 1992. godine. Odluka je usvojena nakon cjelodnevne rasprave i nakon što su predstavnici Srpske demokratske stranke (SDS) i dio Srba iz drugih stranaka napustili sjednicu. Na sjednici su govorili brojni političari, neki od njih danas su historijske ličnosti kojih više nema na sceni, neki pozitivne, neki negativne, dok su neki od njih i danas bitne političke figure. Kao što je, recimo, Milorad Dodik. U stenogramima s ove historijske sjednice zabilježeni su i Dodikovi govori koji nikad do sada nisu objavljivani

Danas, kada teškim hodom i s mnogo spoticanja Bosna i Hercegovina gradi svoju budućnost na putu evroatlantskih integracija, u svakom pokušaju blokade tog puta i destrukcije državne strukture jasno se potvrđuje značaj velikog historijskog dijela obnove državne nezavisnosti i njene odbrane. U historijskom iskustvu ove borbe mnogo je korisnih primjera koji korespondiraju s današnjim odnosima u zemlji i okruženju

Mušan Kovač bio je komandir prve čete Odreda policije “Bosna”. Jedan od ključnih ljudi u organiziranju odbrane Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Već je odavno u penziji, no sjećanja na dane marta i aprila 1992. godine i dalje su veoma živa. Za Stav govori o dramatičnim događanjima u vrijeme i neposredno nakon proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, ratnom putu svoje jedinice, ali priča i o tome čime je razočaran u današnjoj Bosni i Hercegovini

Podržite nas na Facebooku!