fbpx

295

 “Mi smo dobar narod, Kladušani su dobar narod, posebno merhametli, dobre komšije, gostoljubivi ljudi, mi jesmo Krajišnici, na granici odrasli, mi ne možemo biti mehki. Evo, mi imamo dvije sevdalinke koje govore o Velikoj Kladuši, a na stotine epskih pjesama. Znate, ljudima koji odrastu na granici ne treba mnogo da shvate kuda treba ići. Ovo je velika prilika za Veliku Kladušu i nadam se da će građani odgovorno pristupiti tome”, kaže Bisenija

NVO aktivisti naglasili su da su Bošnjaci u Krajini položili test humanosti, što je posebno bili izraženo na početku aktiviranja migrantske krize kroz Bosnu i Hercegovinu kada nisu bile prisutne međunarodne organizacije i donatori. Kasnije, kako se pritisak migranata nastavljao, a podrška s viših nivoa vlasti i međunarodnih faktora izostala, nivo tolerancije lokalnog stanovništva očekivano je opao

Obojica su karijere počeli u diplomatiji, iznenadno došli na čelne pozicije u svojim strankama, a što je i najzanimljivije, dijele veoma slične ideološke poglede iako je Milanović vodio SDP, a Plenković vodi HDZ. Kada ne bi postojao lični animozitet, za vjerovati je kako bi se Milanović i Plenković savršeno slagali. Međutim, na površinu je isplivalo i različito mišljenje o određenim zakonskim i ustavnim odredbama, kao što su ovlasti Stožera civilne zaštite i o saradnji premijera s represivnim aparatom. Unatoč tome, Milanović i Plenković nikako se ne razlikuju u politici prema Bosni i Hercegovini

Sveprisutnost revizionističkog ataka na “pamet” bošnjačkog kolektiva dovodi do toga da se većina energije gubi u pokušaju opisivanja i razumijevanja samog fenomena, dok se zanemaruju konkretni nosioci i izvršioci čiji se postupci ne stavljaju u odgovarajući kontekst “otmice narativa”, te koji su stoga ostavljeni da na miru rovare i svoje društvene diverzije i sabotaže predstavljaju kao legitimni dio javnog diskursa i djelovanja

“Hazreti Alija, za kojeg Pejgamber, a. s., kaže: ‘Ja sam grad znanja, a Alija je njegova kapija’, tražio je ponekad odgovor od hazreti Fatime, a za njena tumačenja Muhammed, a. s., govorio je da su cvjetovi stabla Nubuvveta. Imam Šafi'i često se savjetovao sa Sejjidom Nefisom. Šejhul-ekber Ibn Arebi imao je Fatimu bint el-Musennu od Cordobe, koja je bila njegov duhovni učitelj, šejh i duhovna majka. Hasan el-Basri bio je savremenik Rabije Adevijje, bez čijeg prisustva nije počinjao džumansku hutbu”

Ono što nas dosadašnje iskustvo uči jeste da se malo teže budimo, ali kada se probudimo, nema zaustavljanja. Iskreno se nadamo da ćemo to pokazati kroz ovaj naš projekt, kupovinu objekta za naše potrebe, te da više nema opravdanja za “stajanje sa strane”, u iščekivanju razvoja situacije. Također, nadamo se da će nam naš novi objekt pomoći u jačanju i promociji našeg kulturno-historijskog naslijeđa, vjere, tradicije, kao i naše zemlje, te da i na taj način kroz promociju raznih projekata privučemo strane investitore, a svakako i turiste, poručuje Amer ef. Durmo ispred Izvršnog odbora IKC “Nur”

“U agresiji na BiH poginuo mi je sin Ibrahim. Imao je 39 godina, suprugu i dvoje dice. Ranjen je bio na Bijelom Bučju. Pošto je bio najstariji u svojoj jedinici, od milja su ga zvali Babo. Dok su ga nosili u bolnicu, govorio im je da čuvaju namaz i, ako mu sin bude imao muško dite, da mu da ime Abdulaziz. To ime imao je njegov veliki prijatelj i saborac. Ta mu je želja i ispunjena. Sada taj njegov unuk, a moj praunuk Abdulaziz završava medresu. Četvero moje praunučadi završilo je medresu”

Ammar Jažić rođen je 17. marta 1987. godine u Sarajevu, gdje završava osnovnu školu. Kaže da nikad plaho nije volio školu, pa mu je pri upisu u srednju otac ponudio dva izbora: medicinsku kao dedo, ili muzičku pa da krene očevim stopama. Upisao je Srednju muzičku školu u Sarajevu, na Odsjeku za timpane i udaraljke kod profesorice Desanke Jovanović. Srednju muzičku školu završava dosta uspješno i nakon toga dobija stipendiju univerziteta Berklee College of Music iz Bostona. Međutim, ostaje u Sarajevu, gdje završava Muzičku akademiju na Odsjeku za kompoziciju. 2010. godine završava magistarski rad uradivši Simfoniju Islamicu, simfoniju koja je prvi put u historiji dobila prefiks “islamska”. Jažić za Stav podrobnije govori o Simfoniji Islamici i o tome šta ga je motiviralo da uradi ovakav magistarski rad, o vremenu provedenom na Akademiji, o svojim pogledima na muziku i na stanje muzike u Bosni i Hercegovini, o patriotskom žanru, turbo-folku, “Bosnatonu” i njegovom ocu Faruku Jažiću, kao i o brojnim drugim crticama iz života

Podržite nas na Facebooku!