fbpx

276

Zbog cjelokupne situacije, u Potočarima ove godine neće biti prisutan veliki broj osoba kao proteklih godina. Neće biti ni organiziranog prijevoza autobusima u Potočare. Izvjesno je da bi ove godine, da nije bilo pandemije virusa korona, u Potočarima bilo više od 50 hiljada osoba. U Memorijalnom centru “Srebrenica – Potočari” svjesni su da će ove godine “sve biti drugačije kada je u pitanju godišnjica obilježavanja”

Bosna i Hercegovina je među zemljama u koje se, prema preporukama Vlade Danske, ne bi trebalo putovati. Svi oni koji se ogluše o preporuke Vlade i otputuju u zemlje koje su označene kao rizične moraju po povratku u Dansku u samoizolaciju od petnaest dana, i to na vlastiti račun

Kažem mu: 'Kakvu liniju, sinko, vidiš li ti da svi iz čete 'Hamza' izginuše?! Ginu borci, ginu komandiri. Kako je krenulo, i ti ćeš, Bog zna najbolje.' Kaže on meni: 'Ma ne mogu ja, mama, biti kod kuće, a ljudi ginu.' Onda mu predložim da se ne vraća u četu 'Hamza', da ide u neku drugu jedinicu gdje će biti manje izložen borbama. Kažem mu: 'Sinko, nemoj biti ni prvi ni zadnji. Polahko!' I bogami, tad kad je otišao početkom maja, sve je rjeđe dolazio kući. Kad bi došao kući, ja ga pitam: 'Gdje si ti do sada, što ne dođeš?' Kaže: 'Ne dam, mama, da mi neko može prigovarati da se izvlačim'”, sjeća se majka Arifa

Kako spasiti domaći turizam? Možda nije dovoljno za spas, ali vrijeme je da svi pokažemo dozu solidarnosti prema turističkim radnicima u Bosni i Hercegovini i da ove godine odmore provodimo u vlastitoj zemlji. Imamo kvalitetnih turističkih destinacija, ljepota od kojih zastaje dah, mnogo toga što smo trebali posjetiti i vidjeti, a još nismo. Vrijeme je da to učinimo.

Osim nekoliko spomen-soba posvećenih čuvanju sjećanja na herojsku borbu pripadnika 5. korpusa, koje su nastale i opstale voljom pojedinaca i entuzijasta koji vole svoju zemlju, nema ozbiljnijeg i institucionalnog pamćenja i sjećanja na “silu nebesku”. A prošlo je pet punih godina od pokretanja projekta muzeja 5. korpusa

Godine 2016. na njemačkom jeziku publicirana je knjiga Srebrenica: hronologija jednog genocida ili šta se desilo sa Mirnesom Osmanovićem historičara i novinara Matthiasa Finka. Ova studija na 1.000 stranica nudi iscrpnu genealogiju Genocida u Srebrenici. Autor se godinama bavio ovom temom, sam je poduzimao i učestvovao u brojnim istraživanjima u Bosni sakupljajući informacije od stotina svjedoka, a od posebne je važnosti činjenica da je od samog početka pratio rad Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Knjiga je nastala kao rezultat višegodišnjih istraživanja koje je autor proveo po narudžbi Instituta za društvena istraživanja u Hamburgu. Ovaj institut (HIS) vrijedi za jedan od najznačajnijih i najutjecajnijih u Saveznoj Republici Njemačkoj, a poseban ugled postigao je istraživanjima na području nasilja u društvu u 20. stoljeću.

Rusija ispoljava težnju da bude ključni akter u evropskim i globalnim okvirima, pored ostalog i tako što ideološki, politički i finansijski podržava radikalne desničare, evroskeptike jer djeluju u pravcu slabljenja EU. Rusija je uspostavila medijsku infrastrukturu širom Evrope, propagirajući teze ekstremnih desničara protiv supranacionalne uloge Bruxellesa

Da li su, u svakom slučaju rivalski, interesi Turske i Rusije nužno suprotstavljeni? Sudeći po odgovoru ministra Çavuşoğlua na konferenciji za štampu s inoministrom Irana Zarifom (ponedjeljak 15. juni) u Istanbulu, “nisu”. Odnosno, predsjednici Erdoğan i Putin imaju “u principu” saglasne stavove o tome kako da dođe do trajnog primirja i uspostavljanja političkog procesa

Podržite nas na Facebooku!